Osposobljavanje radnika za rad na siguran način obaveza je svakog poslodavca koji zapošljava barem jednu osobu.
Svaka osoba u Hrvatskoj na bilo kojem radnom mjestu mora biti osposobljena za rad na siguran način. U osposobljavanju sudjeluju zaposlenik, ovlaštenik i stručnjak zaštite na radu. Prilikom osposobljavanja uzimaju se u obzir radni procesi zaposlenika i radna sredina u kojoj zaposlenik obavlja posao.
ZA POSLODAVCE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE O OSPOSOBLJAVANJU RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način obaveza je poslodavca bez obzira na broj zaposlenih djelatnika i djelatnost koju obavlja. Ta obaveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku. Neosposobljenom radniku ne smije se dozvoliti rad, osim pod neposrednim nadzorom osposobljenog radnika no ne duže od 60 dana od zapošljavanja. Samo provođenje osposobljavanja radnika za rad na siguran način kao i dokumenti koji iz njega proizlaze ne predstavlja samostalan čin. Da bi se ovo osposobljavanje moglo provesti, poslodavac mora imati izrađenu procjenu rizika te plan osposobljavanja djelatnika.
Mi u Anparu osposobljavanja možemo provesti na dva načina. Jedan je klasičan način osposobljavanja radnika za rad na siguran način uživo: u ovom slučaju organizira se predavanje u prostorijama poslodavca te nakon toga djelatnici rješavaju ispit. Drugi način je osposobljavanje on-line putem naše aplikacije za on-line osposobljavanje radnika za rad na siguran način. U ovome slučaju svim će djelatnicima na njihove e-mail adrese biti poslana ispitna literatura i linkovi na same ispite. Prednost ovakvog načina osposobljavanja radnika za rad na siguran način jest da djelatnici pristupaju osposobljavanju u vremenskom periodu koji njima najviše odgovara.
Koji je rok za osposobljavanje novog djelatnika?
Zakonodavac je odredio da se novi djelatnik mora osposobiti za rad na siguran način u roku od 2 mjeseca od dana zaposlenja. Do tada smije raditi i bez toga, ali ne samostalno već pod nadzorom osposobljenih kolega.
Ako je djelatnik već prošao ovo osposobljavanje na prijašnjem poslu, da li je ono važeće?
Nije. Ovo se osposobljavanje mora ponovo prolaziti kod svakog novog poslodavca.
Ako se djelatniku promijeni radno mjesto tj. opis posla, da li se on mora ponovo osposobiti?
Da. Na ZOS obrascu koji se izdaje kao dokaz osposobljavanja jasno moraju biti naglašeni svi radni procesi koje djelatnik obavlja i te informacije uvijek moraju biti ažurne.
Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obvezan, bez obzira na broj zaposlenih djelatnika i djelatnost koju obavlja, provesti osposobljvanje radnika za rad na siguran način. Osposobljavanje se vrši prije početka rada na određenom radnom mjestu te kod promjena u radnom postupku, uvođenja nove radne opreme ili tehnologije, upućivanja radnika na novi posao odnosno mjesto rada, ili kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu.
Obveza osposobljavanja stoji i za osobe na radu, osim za naučnike, učenike na praksi, studente i druge osobe koje su u sustavu stručnog obrazovanja te ne smiju samostalno obavljati poslove već iste obavljaju pod stalnim nadzorom stručne i osposobljene osobe, nastavnika, odnosno mentora. Bez obzira na to, navedene osobe ipak je obavezno obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje, odnosno o opasnostima i mogućim rizicima kojima mogu biti izloženi na mjestima rada kako bi se otklonila i najmanja moguća vjerojatnost od nastanka ozljede na radu.
O čemu učimo na Osposobljavanju radnika za rad na siguran način
Specijalist za ovu uslugu je:
Tomislav Nimac
viši stručni savjetnik za zaštitu na radu
+385 (1) 28 52 117
+385 95 802 71 73
tomislav.nimac@anparo.hr
O čemu učimo na Osposobljavanju radnika za rad na siguran način
Radni prostor i radni okoliš
U radnom prostoru zaposlene radnike okružuje niz različitih opasnosti koje mogu izazvati ozljede ili štetno djelovanje na organizam i radnu sposobnost radnika. Do neželjenih posljedica dolazi u slučaju poremećaja u odnosima čovjeka i njegova okoliša. Nepovoljni čimbenici kod radnika izazivaju umor, nezadovoljstvo pri radu, smanjenje koncentracije i radne sposobnosti, ozljede, profesionalna i druga oboljenja.
Radni prostor i radni okoliš normirani su i o njima je potrebno voditi računa pri projektiranju objekata rada. Građevinski objekti i prostorije namijenjene za rad, kao i pomoćne prostorije, moraju se izvesti u skladu sa zahtjevima pravila zaštite na radu. Veličine prostorija, zidova, podova, vrata, prozori, prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao i sve instalacije, moraju odgovarati namjeni prostorije kako bi zaposlenici koji se nalaze u radnim prostorijama imale pogodne uvjete rada.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
- fizikalni faktori
- Mikroklimatski uvjeti
- Buka i vibracije
- Zračenje
- Kemijske štetnosti
- Plinovi i pare
- Prašine, dimovi, magle
- Kiseline i lužine
- Biološke štetnosti
- Kretanje pri radu
- Znakovi upozorenja u radnom prostoru
Rad s računalom
Radno mjesto s računalom ne smije biti izvor opasnosti od ozljede i oštećenja zdravlja radnika. Poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, imajući u vidu moguće opasnosti od narušavanja zdravlja radnika, posebice zbog vidnog, statodinamičkog i psihičkog napora. Na temelju procjene opasnosti moraju se provesti mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, pri čemu treba uzeti u obzir posebne i/ili kombinirane učinke utvrđenih opasnosti i štetnosti. Oprema radnog mjesta ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
Strojevi i uređaji za rad
Pojedinu vrstu strojeva i uređaja za rad zovemo strojevi i uređaji za rad s povećanim opasnostima. Strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidraulične preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
- Mehanički izvori opasnosti
- Opasnost od dijelova koji miruju
- Opasnosti od rotirajućih dijelova
- Opasnost o uklještenja
- Opasnost od dijelova koji se kreću pravocrtno
- Zaštitne naprave
Ručni alat
Ručni alat mora biti konstruiran i održavan tako da kod pravilnog načina rada ne postoji opasnosti od ozljeđivanja. Isto tako svaki čovjek treba poznavati osnovne principe sigurnosti pri rukovanju ručnim alatima, kao i način na koji se alat pravilno primjenjuje u radnom procesu. Naime, ručni alat upotrebljava se u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti i upravo je ta jednostavnost primjene istog dovela do stvaranja pogrešne predodžbe da za upotrebu ručnog alata nisu potrebna nikakva posebna znanja i vještine. Rezultat takvog stava veliki je broj ozljeda pri rukovanju ručnim alatom, doduše najčešće bezopasnih (ogrebotine ili nagnječenja) no i onih s težim posljedicama (infekcije, oštećenja vida, teže ozljede uzrokovane oštrim alatima i sl.).
Električna struja
Opasnosti od električne struje prisutne su svuda oko nas te su utoliko veće što se ne primjećuju, kao i neki drugi izvori opasnosti. Nestručno rukovanje električnim uređajima i nedovoljne mjere zaštite osnovni su razlozi povreda kod primjene električne struje. Kod osoba koje nisu stručne do povreda dolazi uglavnom iz razloga što iste ne mogu prepoznati potencijalnu opasnost, dok su osnovni razlozi kod stručnih osoba previdi i olako shvaćanje opasnosti, odnosno do opasnih situacija dolazi zbog prevelike samouvjerenosti djelatnika, ne pridržavanja pravila te nediscipline pri radu.
Transport tereta
Nestručno prenošenje materijala može uzrokovati vrlo teške ozljede. Pri prenošenju tereta na nepravilan način najčešće dolazi do ozljeda kičme, zglobova, srca i krvotoka, te mehaničkih ozljeda Priručnik za osposobljavanje za rad na siguran način prstiju, ruku, stopala i nogu. Većina nezgoda do kojih dolazi pri ručnom rukovanju materijalom posljedica su pogrešnih radnih navika tj. nepravilnog načina rada, odnosno:
- nepravilnog i nesigurnog zahvaćanja predmeta,
- nepravilnog podizanja, držanja i spuštanja tereta,
- podizanja preteških tereta (preopterećenja),
- rada bez uporabe osobnih zaštitnih sredstava.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
- Ručni transport
- Mehanizirani transport
Osobna zaštitna sredstva
Osobna zaštitna oprema (OZO) u smislu Pravilnika je svaki uređaj ili naprava koju pojedinac nosi ili drži u svrhu zaštite od jedne ili više opasnosti za zdravlje ili život. U OZO se ubraja i svako pomagalo ili dodatak OZO koji služi za postizanje istog cilja.
OZO upotrebljavaju radnici pri radu pri kojem nije moguće ukloniti rizike za sigurnost i zdravlje, te u slučajevima kada poslodavac ne može u dodatnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila ZNR, tehničkim mjerama niti odgovarajućom organizacijom rada.
Upotreba OZO je dakle posljednja sigurnosna mjera za postizanje uvjeta sigurnog rada najnižeg prioriteta, ipak, primjena OZO može ponekad imati i neke prednosti. OZO se u primjenu može uvesti gotovo trenutno pa može predstavljati privremeno rješenje dok se ne provedu druge mjere za koje je potrebno više vremena. OZO također može biti rješenje i kad je primjena drugih mjera neprihvatljiva ili nerazmjerno skupa i/ili nepraktična u odnosu na opasnost, broj izloženih radnika, vrijeme izlaganja i sl.
Radnici su dužni upotrebljavati osobna zaštitna sredstva isključivo u svrhe kojima su ista namijenjena, održavati ih u ispravnom stanju i čuvati od oštećenja.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
- Zaštita glave
- Zaštita očiju i lica
- Zaštita sluha
- Zaštita organa za disanje
- Zaštita ruku
- Zaštita tijela i trupa
- Zaštita nogu
Prva pomoć
Postupke prve pomoći provode za isto osposobljeni radnici. Nakon obavljenih propisanih postupaka prve pomoći, povrijeđenom ili oboljelom mora se osigurati liječnička pomoć.
U ovom dijelu bavimo se sljedećim temama:
- Nagli prestanak disanja
- Nagli prestanak rada srca
- Rane
- Oštećenja kosti
- Povrede oka
- Potres mozga
- Opekotine
- Oštećenja djelovanjem kiselina i lužina
- Pothlađenost i smrzotine
- Otrovanja
- Toplotni udar i sunčanica
- Udar električnom strujom i gromom
- Ionizacijsko zračenje
- Utapanje
- Napadaj epilepsije
- Nesvjestica
- Šok
- Gušenje
- Otrovanje hranom
- Ugriz otrovnih kukaca
- Ugriz otrovnih zmija
Specijalist za ovu uslugu je:
Tomislav Nimac
viši stručni savjetnik za zaštitu na radu
+385 (1) 28 52 117
+385 95 802 71 73
tomislav.nimac@anparo.hr
