ZAŠTO?

Vratimo se na trenutak na početak, što je zaštita na radu; onako dosadno, zakonski: skup organizacijskih, tehničkih, administrativnih i upravnih mjera koje organiziraju, propisuju i provode firme odnosno vaš poslodavac da bi zaštitio vaš život i zdravlje na radnom mjestu, odnosno spriječio/prevenirao negativne učinke (opasnosti, štetnosti, napore) vašeg posla na samom izvoru, da oni u konačnici ne bi imali nikakav ili što manji učinak na vaš život i zdravlje, odnosno da ne bi doveli do ozljede ili profesionalne bolesti. Ili bi bar tako trebalo biti. Vrlo dosadno, formalno i nezanimljivo.

Za potrebe ovog članka izdvojimo ključne riječi: Vaš život i zdravlje Što možemo reći o zaštiti života? Živi ste ili niste živi (kao binarni sustav 0,1), za to vam ne treba ovaj članak i da vam kažem kako preživjeti na radnom mjestu, odnosno učiti vašeg poslodavca o stvarima koje u 99 % čine stvari koje su dio zdravog razuma, savjesti, logike i minimalnog profesionalnog iskustva svakog čovjeka. O tome možemo pričati u onom dosadnom, suhoparnom dijelu zaštite na radu s početka priče.

No eto, uspjeli smo preživjeti još jedan dan poslu, zaštita na radu uspjela je odraditi svojih 10 % potencijala; idemo kući s posla svojima najmilijima i dalje s dvije ruke, dvije noge, s glavom na ramenima, no idemo li sretni i zadovoljni? Kaže se zdrav čovjek ima 1000 želja, bolestan samo jednu.

Podjela djelatnika s obzirom na zadovoljstvo na poslu:

Jeste li razmišljali da u ovom trenutku više od pola svoga života provodite na poslu okruženi svojim radnim zadacima, aktivnostima i kolegama? Da s njima provodite više vremena nego sa svojom obitelji? Zašto pola života? Pa ako izuzmemo spavanje kao nesvjesni dio života (6-8h), da je prosjek suvremenog radnog vremena 8 -10 h, pogotovo ako uzmemo u obzir još i putovanje na posao i s posla, ostaje nam 6 – 8 h s obitelji, odnosno slobodno vrijeme. Stoga vrlo jednostavnom računicom možemo dobiti uvid koliko smo zapravo vremenski vezani za naš posao i kako taj vremenski interval nedvojbeno i neupitno pozitivno ili negativno utječe na nas, naše zdravlje i na isti način na ljude koji nas okružuju.

Ako uzmemo u obzir zdravlje djelatnika na radu i logički ga podijelimo na fizičko i psihičko stanje, kao neodvojivu cjelinu, te ako uzmemo dokazani utjecaj psihičkog stanja djelatnika na njegovo fizičko stanje dolazimo do djela zaštite na radu (ugode/zadovoljstva na radu) koji je neopravdano zapostavljen. To je kvalitetna procjena utjecaja psihičkog napora, odnosno njihovih izvora (stresora) na fizičko i psihičko stanje djelatnika koji umanjuju/ometaju djelatnikov puni potencijal, odnosno angažman na poslu.

Znači cilj mi je ovim člankom pokazati koliko jedan „nevidljivi“ izvor napora na radnom mjestu, može potencijalno utjecati na cjelokupni financijski rezultat tvrtke. Prema istraživanju portala Moj posao 60 % zaposlenika nije zadovoljno trenutačnim uvjetima svoga radnog mjesta odnosno općenito okruženjem u firmi u kojoj rade, 20 % kaže da bi moglo biti bolje, dok je 10 – 20 % zaposlenika zadovoljno radnim uvjetima. U konačnici svi mi radimo da bismo živjeli, a ne obratno.

Poanta je doći kući i s osmijehom pozdraviti svoje ukućane s vrata, i na pitanje kako je bilo na poslu; odgovoriti bilo je lijepo, konstruktivno, poticajno i zanimljivo! Jer na kraju shvatit ćete svi, prije ili kasnije (bolje prije) to je jedino bitno i za naš život i za naše zdravlje. Neka vam je posao ugodan kao boravak s obitelji.

Konfucije: „ Ako vam posao bude hobi tada nećete imati niti jedan radni dan u svom životu.
Učinimo nešto po pitanju podizanja i održavanja zadovoljstva na radu."

Podjela djelatnika s obzirom na zadovoljstvo strukom i zaposlenjem:

Statistička istraživanja su pokazale da je 20 % djelatnika škart (ružno rečeno ali to je njihov odnos i shvaćanje trenutnog radnog mjesta, možda i uopće shvaćanje profesionalnih obveza). Iz tog proizlazi da iz nekih, sad nama manje bitnih razloga, ne možemo utjecati na njihovo poimanje posla i obveza niti podići njihovo zadovoljstvo i učinkovitost na poslu. No 60 - 80 % djelatnika je djelomična ili potpuna suprotnost i oni nam trebaju biti u fokusu. To su radnici koji u svojoj suštini vole svoje zanimanje, koji su to prepoznali kao svoj životni poziv, te posljedično tome žele maksimalno iskoristiti svoj potencijal, znanje, usavršavanje i entuzijazam za svoj profesionalni, ali i materijalni razvoj i blagostanje. Žele se kroz svoju struku ostvariti, potvrditi i ispuniti, te su oni stvarni generator, pokretač efikasnosti poslovanja firme. Neiscrpan i obnovljivi izvor čiste energije i najčešće i trajno skriveni potencijal napretka cjelokupne firme. No vrlo često je problem što se u velikoj većini slučajeva to negdje usput izgubilo i najčešće se nikad ne otkrije i ne iskoristi do kraja. I baš vam tu može pomoći zaštita na radu sa svojim, prethodno spomenutim, neiskorištenim potencijalima.

Jeste li znali koliko je udio ljudskog rada u prihodima tvrtke u tvrtkama visoke tehnologije / računarstvo / programiranje, gdje je izrazito visok udio stručno-intelektualnog znanja u finalnom proizvodu tvrtke, ekspertize samog djelatnika (IT – računalo kao glavni alat) čak 90 %? Prema DZS-u za prošlu godinu informatičke tvrtke do 10 zaposlenih su ostvarile u prosjeku 5 milijuna kuna godišnjeg prihoda, što bi značilo da su djelatnici tvrtke doprinijeli tom prihodu sa 4, 5 milijuna kuna isključivo svojim umnim radom, specifičnim, stručnim znanjem, iskustvom i predanošću poslu. Prema prethodno navedenom, jednostavnom računicom dođemo do zaključka da takav jedan djelatnik donese prihoda firmi od 450 000 kn godišnje odnosno 1 700 kn dnevno. Zar nam ne bi onda trebalo biti u interesu da ljudi rade, da su na poslu, da su zdravi, sretni i zadovoljni?

Lažna bolovanja:

Ako uzmemo rezultate statistike HZZO-a, da je jedan djelatnik u prosjeku godišnje 12 dana na bolovanju, a istraživanja su pokazala da je od toga trećina, čak i polovina dana lažnih bolovanja, dobijemo prosjek od 5 radnih dana. To u prosjeku znači 8500 kn godišnje po djelatniku, odnosno 85 000 kn godišnje prema ovoj našoj promatranoj tvrtki od 10 djelatnika.

Što su lažna bolovanja ? Kada radnici zbog osobnih, ali sve češće i profesionalnih razloga odabiru radije ostati kod kuće, a ne doći na posao. Najčešće indikacije za otvaranje bolovanja su bolovi u leđima, ramenima, laktovima i psihički problemi, i to je sve u periodu koji ide na trošak poslodavca. Znači višestruki gubici za tvrtku! Izostaje djelatnikov doprinos u radu, plaćate tog djelatnika koji ne radi, posljedično najčešće se prebacuje posao na druge djelatnike koji su onda dodatno opterećeni, manje efikasni, nezadovoljni, dodatno pod stresom, manje učinkoviti, idu na bolovanje i tako u krug.

Otkazi radi nezadovoljstva:

Druga i možda bitnija stavka su radnici koji su zbog stresa spremni u ovom trenutku napustiti sadašnju tvrtku i prijeći u drugu pod praktički istim ili čak manjim financijskim uvjetima, samo da pobjegnu od stresa. Statistike pokazuju da je njih oko 5 %, odnosno barem jedan djelatnik u manjim firmama (do 20 djelatnika). Znate li koliko treba vremena da se u potpunosti obuči novi djelatnik kao zamjena visokokvalificiranom, stručnom djelatniku koji je dao otkaz? U prosjeku godinu dana (450 000 kn godišnje!!!)

Vodeći uzrok lažnih bolovanja i promjene posla je stres na poslu.

Što je stres? Kanadski psiholog 20- ih godina prošlog stoljeća, Hans Selye koji je stres definirao kao “sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegova životnog vijeka”. Stres se danas definira kao nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti, odnosno psihosomatsku reakciju do koje dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili prezahtjevnim, odnosno opasne za nas i važne nam ljude. Ovi sustavi su se tijekom evolucije razvili kao odgovor organizma na realnu opasnost iz okoline, tj. na specifične objekte. Dok je kratkotrajni stres neizbježan, ponekad potreban i poticajan u privatnom i poslovnom okruženju, dugotrajni stres je neprirodan i štetan jer prelazi mogućnosti naše prilagodbe putem navedenih sustava.

Uzroci stresa na poslu (stresori):

• Nedostatak kontrole/nekompetenost/nedovoljna obučenost djelatnika za posao - osjećaj kako nemamo kontrolu nad vlastitim poslom ili poslovnim dužnostima najveći. Osobe koje ne vladaju svojim poslovnim obvezama najizloženiji su problemima sa zdravljem.
• Loši radni uvjeti; neugodna ili opasna radna okolina poput prevelike buke, prevelikog broja ljudi ili ergonomskih problema može biti izvor stresa.
• Previše odgovornosti; preuzimanje dodatne odgovornosti i poslova iznimno je stresno. Situacija se pogoršava ako imamo previše posla, a ne znamo reći "ne" novim zadacima.
• Nesigurnost oko poslovnih uloga; ako nismo sigurni što bi uopće trebali raditi i koje su naše odgovornosti, također smo podložni stresu.
• Narušeni međuljudski odnosi; nesuglasice s kolegama i/ili nadređenima često su uzrok stresnih situacija.
• Nezadovoljstvo poslom i rezultatima; ako nas posao ne ispunjava, vrlo vjerojatno će nam biti stresan.

Posljedice stresa u poslovnom okruženju:

• Povećan broj izostanaka s posla,
• Smanjena posvećenost poslu,
• Nesreće/nezgode/ozljede na poslu,
• Povećanje broja žalbi ili prigovora
• Tračevi i glasine
• Povećan broj pritužbi od strane klijenata
• Povećan broj zaposlenih koji napuštaju tvrtku
• Loša slika tvrtke među zaposlenicima i u javnosti

- smanjite broj lažnih bolovanja

- povećajte zadovoljstvo/ugodu radnog okruženja i učinkovitost djelatnika na radu

- spriječite odlaske radnika iz firme

Sretan i zadovoljan zaposlenik je najbolji zaposlenik.