Jeste li znali da je krajem prosinca 2020. godine, u Hrvatskoj bilo registrirano 292.538 poslovnih subjekata? Od tog broja, najviše je tvrki odnosno, 86.790 tvrtki. Čak trećina tih 86.790 tvrtki registrirana je u gradu Zagrebu, odnosno njih 32,4 %

Zagreb je bogat izborom uredskih prostora

U Zagrebu se u proteklih 15 godina izgradilo zaista mnogo uredskih poslovnih prostora, iz čega je jasno da je istima postojala i potražnja. Bilo u samom centru grada ili oko njega, na svakom koraku možemo naći novogradnju uredskih prostora koji svojom arhitekturom, dizajnom i okolišem ni malo ne zaostaju i za razvijenijim europskim gradovima.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Zagreb je postao i jedna od Europskih metropola na karti onih Europskih država u kojima velike svjetske kompanije i brandovi žele biti prisutni.

Informatizacija procesa, nove struke naslonjene na web 2.0 i ureda općenito, povećao se i broj zaposlenih u uredskim zanimanjima u gradu Zagrebu. Time se malo po malo povećava i broj ozlijeda nastalih na radu u tim okruženjima. Da, istina je da su ozlijede na radu u uredskim zanimanjima vrlo male, no također je istina da te ozlijede ne nastaju mehaničkim djelovanjem već dugogodišnjim izlaganjima lošim svjetlosnim, klimatskim i ergonomskim uvjetima rada.

 

Brinu li Zagrebački poslodavci o uvjetima uredskih zanimanja o zdravlju svojih zaposlenika više ili manje u odnosu na ostatak Hrvatske?

S obzirom da je većina uredskih djelatnosti danas dosta novijeg karaktera, uzmimo za primjer neke koje su na tržištu prisutne više godina. Koji su najčešći zdravstveni problemi zaposlenih u knjigovodstvima? Administraciji ili recimo, pravu?

Loši klimatizacijski uvjeti u uredima koji su za posljedicu ostavili trajne ožiljke na plućima, ili pak nerazvijena svijest o potrebi bavljenja tjelesnim aktivnostima uslijed uzastopnog i dugotrajnog sjedenja? Otekline na nogama i kardiovaskularne bolesti.

Što je sa ne ergonomski oblikovanim stolicama ili stolovima za kojima su mnogi proveli svoj radni vijek? Jesu li upravo oni krivac za loše držanje koje je za rezultat dao probleme s kralježnicom, vratnim žilama i nedostatku kisika u mozgu?

Sve nabrojano, vjerovali ili ne dio je brige koja se zove zaštita na radu. Nije zaštita na radu samo ograda u postrojenjima, zaštitne cipele u skladištima ili zaštitne kacige na gradilištima, zaštita na radu i provjera snopa svjetlosti rasvjetnog tijela u uredima, kako bi sprječili i prevenirali kasnija oštećenja vida, kao i odluka o ergonomskom namještaju kako bi se spriječili drugi oblici zdravstvenih tegoba.

Zagreb ima prekrasne parkove, šetnice i sportske objekte u kojima možemo održavati tjelesnu kondiciju

Pred nama su godine podizanja svijesti o važnosti održavanja tjelesne kondicije djelatnika u uredskim djelatnostim. Ovaj zadatak podijeljen je na odgovorne, a u ovom slučaju to su svi akteri. I poslodavci, i posloprimci i Ministarstvo zdravlja i tvrtke koje se bave zaštitom na radu.

Zagrebački parkovi (Maksimir, Bundek, Jarun) moraju postati mjesta na kojima je normalno i redovno vidjeti zaposlenike kako provode svoje vrijeme rekreirajući se, na poslodavcima je da utječu na stav zaposlenika o važnosti tjelesne aktivnosti, možda nekim dodatnim stimulansima poput pokrivene članarine u teretanama ili drugim sportskim aktivnostima i ustanovama. Na zaposlenicima je usvajanje tih dobrih navika, na državi je da takve stimulanse poslodavaca ne oporezuje i dodatno podupire.

Zagreb može i mora postati grad zdravih zaposlenika i poslodavaca!