Brojni upiti koji nam dolaze na temu ‘zaštita na radu kazne’ dio su tematike o kojoj se često govori tek kad inspekcija pokuca na vrata. Točnije, tema je to o kojoj se najčešće počne razmišljati tek kad se pojavi pitanje koliko košta zaštita na radu, odnosno kolika je stvarna cijena zaštite na radu kada stvari krenu po zlu. Do tada, većina poslodavaca ima osjećaj da “to kod nas nije problem”. No, praksa pokazuje suprotno.

Inspekcija rada kazne ne izriče zbog velikih, očitih propusta, nego zbog svakodnevnih stvari koje se preskaču, od procjena rizika kazna situacija do propusta poput osposobljavanje radnika kazna. Upravo zato pitanje koje sve češće dolazi od uprava i odgovornih osoba glasi: ‘Koliko nas to stvarno može koštati?‘

Kolike su kazne za zaštitu na radu u Hrvatskoj

Odgovor nije jednostavan jer ne postoji jedna tablica s konačnim iznosima. Naime, treba imati na umu da kada je u pitanju zaštita na radu kazne su definirane prvenstveno kroz Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, 98/19), ali i kroz niz pravilnika koji uređuju pojedina područja. Kazne za pravne osobe najčešće se kreću od približno 1300 do 13.270 eura, dok za teže prekršaje i ponavljanja mogu biti i više. Uz to, odgovorna osoba može biti dodatno kažnjena s nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura.

Image by vectorjuice on Freepik

Za referencu, službeni tekst zakona dostupan je na Narodnim novinama, a praksa i nadzori redovito se objavljuju kroz godišnja izvješća Državnog inspektorata. Prema dostupnim podacima, u jednoj godini nadzora kažnjeno je oko 1200 tvrtki, uz prosječnu kaznu od oko 5000 eura. To daje realniju sliku od same zakonske teorije.

Gdje najčešće nastaju kazne

Najveći broj kazni proizlazi iz osnovnih obveza koje poslodavci često podcjenjuju. Na prvom mjestu je procjena rizika. Ako nije izrađena, nije ažurirana ili ne odražava stvarno stanje na terenu, to je izravan prekršaj. Kazne za takve propuste najčešće se kreću u višim rasponima jer se radi o temeljnom dokumentu sustava zaštite na radu.

Odmah nakon toga dolazi osposobljavanje radnika. Radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način predstavlja rizik i za sebe i za druge. U praksi, kazne se često izriču jer osposobljavanje nije dokumentirano ili nije provedeno za sve radnike, osobito kod sezonskih ili novozaposlenih.

Vrlo česta točka su i osobna zaštitna sredstva. Nije dovoljno nabaviti opremu. Potrebno je osigurati da se koristi i da odgovara stvarnim uvjetima rada. Inspekcija ovdje gleda stvarno stanje. Ako radnik ne koristi opremu ili ona nije adekvatna, odgovornost je i dalje na poslodavcu.

Isto vrijedi i za radnu opremu i strojeve. Neispravna oprema ili izostanak redovitih pregleda vrlo brzo dovodi do kazni. U posljednjim izmjenama propisa dodatno je naglašena obveza vođenja evidencija, osobito u kontekstu digitalizacije. Drugim riječima, kad je u pitanju zaštita na radu kazne su moguće i ako podatci nisu ažurni, dostupni i provjerljivi.

Ne treba zaboraviti ni evidencije. One su često zadnje na listi prioriteta, ali prve koje inspektor traži. Evidencija osposobljavanja, pregleda opreme i ozljeda mora biti uredna. Upravo tu mnogi padnu jer smatraju da “ako se ništa nije dogodilo”, nema problema. Zakon razmišlja drugačije.

Image by freepik

Najčešći razlozi kazni

Važno je razumjeti da kada je u pitanju zaštita na radu kazne nisu zamišljene kao kazna u klasičnom smislu, nego kao korektiv sustava. One dolaze kada sustav ne funkcionira. Drugim riječima, kazna je posljedica, ne uzrok problema.

Zato se u praksi vidi jasan obrazac. Tvrtke koje imaju postavljen sustav zaštite na radu, redovito ažuriraju dokumentaciju i provode mjere, rijetko dolaze u situaciju kažnjavanja. S druge strane, tamo gdje se zaštita na radu doživljava kao administracija, kazne su pitanje vremena.

Možda najvažnije, iznos kazne često nije najveći problem. Veći problem je reputacija, zastoj u radu i potencijalna odgovornost u slučaju ozljede. U ozbiljnijim situacijama dolazi i do kaznene odgovornosti, što cijelu priču podiže na potpuno drugu razinu.

Dakle, kada sljedeći puta guglate ‘zaštita na radu kazne’, imajte na umu da pitanje nije koliko košta zaštita na radu, nego koliko košta njezino zanemarivanje. A to je brojka koja se gotovo uvijek pokaže većom nego što se na početku mislilo.

I zapamtite:

• Kazne za pravne osobe prema Zakonu o zaštiti na radu najčešće se kreću od oko 1300 do 13.270 eura, ovisno o težini prekršaja
• Odgovorna osoba unutar tvrtke može biti dodatno osobno kažnjena, neovisno o kazni za pravnu osobu
• Najčešći razlozi za kazne su nevažeća procjena rizika, neprovedeno osposobljavanje i nevođenje evidencija
• Inspekcija rada u nadzoru primarno gleda stvarno stanje na terenu, ne samo dokumentaciju
• Prema podacima Državnog inspektorata, godišnje se kažnjava više od tisuću tvrtki zbog nepravilnosti u području zaštite na radu