Gradilišta među najrizičnijim radnim mjestima, samo tijekom ’22. čak 20 poginulih i 171 teško ozlijeđeni radnik
11. travnja 2024.
Vodič za strane radnike iz Zakona o radu i zaštite na radu izdan i dostupan na 5 jezika
2. svibnja 2024.
Svake godine, 28. travnja, obilježava se Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, odnosno zaštite na radu. Riječ je o globalnom obilježavanju koje predvode Ujedinjeni narodi i Međunarodna organizacija rada.
Svrha mu je promicanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta i smanjenje nesreća i bolesti povezanih s radom. Od prvog obilježavanja, 2003. godine, dan je poslužio kao ključni podsjetnik na važnost sustava sigurnosti i zdravlja na radu širom svijeta.
U Hrvatskoj, Nacionalni dan zaštite na radu obilježava odlukom Hrvatskog sabora 1. lipnja 2007. godine.
Naime, značaj ovog obilježavanja ovog dana ne može se precijeniti s obzirom na gotovo 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje koji se pripisuju nesrećama i bolestima povezanim s poslom.
To je otprilike 6500 smrtnih slučajeva svaki dan.
Različite aktivnosti, zajednički cilj
Aktivnosti i događaji na današnji dan razlikuju se globalno, ali dijele zajednički cilj: podizanje svijesti o sigurnosti i zdravstvenim problemima na radnom mjestu. Ove godine, Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu obrađuje temu “Utjecaji klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu”.
Od ekstremnih vremenskih uvjeta do porasta temperatura i pogoršanja kvalitete zraka, klimatske promjene predstavljaju znatan rizik za radnike diljem svijeta. Klimatske promjene narušavaju vremenske obrasce, što predstavlja znatan rizik za sigurnost i zdravlje radnika na globalnoj razini. Ti rizici uključuju:
- Toplinski stres: Porast temperature može dovesti do toplinske iscrpljenosti i moždanog udara, posebno za radnike na otvorenom
- Povećano UV zračenje: Jače izlaganje sunčevoj svjetlosti povećava rizik od raka kože i oštećenja očiju za radnike na otvorenom
- Pogoršano onečišćenje zraka: Klimatske promjene mogu pogoršati postojeće onečišćenje zraka ili stvoriti nove izvore, što dovodi do respiratornih problema za radnike
- Ekstremne vremenske prilike: Poplave, uragani i drugi teški vremenski uvjeti mogu uzrokovati nesreće i ozljede na radnom mjestu
- Industrijske nesreće: Klimatske promjene mogu povećati rizik od velikih industrijskih nesreća zbog ekstremnih vremenskih uvjeta ili štete na infrastrukturi
- Vektorske bolesti: Porast temperature i promjenjivi vremenski obrasci mogu stvoriti povoljne uvjete za komarce i druge insekte, što dovodi do povećanja bolesti poput malarije i denga groznice
- Izloženost kemikalijama: Klimatske promjene mogu poremetiti skladištenje i prijevoz opasnih kemikalija, povećavajući rizike od izloženosti radnika
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i sigurnost na radu
Tema koju je odabrao ILO od velike je važnosti. Klimatske promjene nisu običan problem; To je složeno, globalno pitanje s dalekosežnim posljedicama.
Klimatske promjene ne štete samo našem planetu i našoj dobrobiti, nego čine i posao opasnijim. Radnici su često na prvim linijama tih promjena, doživljavaju ih dulje i intenzivnije od većine. To je zato što bi ih njihovi poslovi mogli staviti vani u ekstremnim vremenskim uvjetima, izložiti ih pogoršanju kvalitete zraka ili zahtijevati od njih da rade s opasnim materijalima koje bi klimatske promjene mogle poremetiti.
Kao rezultat toga, klimatske promjene mogu učiniti radna mjesta opasnijima, što dovodi do većeg rizika od ozljeda, bolesti, pa čak i smrti. Opasnosti se mogu kretati od fizičkih ozljeda zbog ekstremnih vremenskih uvjeta do ozbiljnih zdravstvenih problema poput raka, srčanih bolesti, poteškoća s disanjem, oštećenja očiju, pa čak i problema s mentalnim zdravljem.
Svjetski dan zaštite na radu kroz povijest
Kao što smo naveli, Svjetski dan zaštite na radu prvi je puta obilježen prije 21 godinu odlukom Međunarodne organizacije rada (ILO) koja je postavila presedan za godišnje proslave svakog 28. travnja. No, datum izabran ne bi li se uskladio s Međunarodnim danom komemoracije za mrtve i ozlijeđene radnike, prisjećajući se onih koji su pretrpjeli incidente vezane za posao.
A upravo oko tog datuma 1987. godine u Sjedinjenim Američkim Državama odigrala se katastrofalna tragedija na radu. Naime, u gradu Bridgeportu u državi Connecticut, SAD tog dana, stambeni projekt pod nazivom L’Ambiance Plaza, koji je bio u izgradnji, potpuno se srušio, usmrtivši 28 radnika na gradilištu.
L’Ambiance Plaza bio je stambeni projekt od 16 katova koji se gradio na uglu Washington Avenue i Coleman Streetu. Na dan rušenja, radnici su postavljali betonske ploče za podove koristeći metodu poznatu kao “lift-slab”. Ta metoda uključuje lijevanje betonskih ploča na tlu, a zatim ih se podiže hidrauličkim dizalicama. Nažalost, 23. travnja 1987. godine, jedna ploča je skliznula, pokrenuvši lančanu reakciju koja je dovela do toga da se ploče sruše jedna na drugu, usmrtivši radnike ispod.
Ovaj tragični događaj potaknuo je veliku saveznu istragu o lift-slab konstrukciji, kao i privremenu zabranu njene upotrebe u Connecticutu. Manje od dvije godine nakon katastrofe, postignuta je nagodba od 41 milijun dolara za sve pravne zahtjeve koji su proizašli iz katastrofe.
Spomenutu metodu izgradnje u to je vrijeme uvelike koristio Texstar, glavni izvođač projekta. Kako bi se osigurala sigurnost radnika tijekom ovog procesa, Američki nacionalni institut za standarde Uprave za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) uspostavio je standarde koji su zahtijevali da sustav podizanja može nositi 2,5 puta više od predviđenog opterećenja. Glavna točka istrage neposredno nakon tragedije bila je usredotočena na tvrdnje da se Texstar nije pridržavao takvih standarda.
Obilježavanje u Hrvatskoj
U povodu obilježavanja 28. travnja Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uz potporu European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA) ovoga petka organizira stručni skup „Kampanja za zdrava mjesta rada – Siguran i zdrav rad u digitalno doba“.
Održat će se u dvorani 10 CineStara Zagreb u Branimir Mingle mall-u u Zagrebu s početkom u 10 sati. Planirano trajanje stručnog skupa je od 10 do 14 sati, a sudjelovanje je besplatno.
Naglasak seminara bit će na izazove sigurnosti i zdravlja na radu koje donosi digitalizacija na radnom mjestu. Predstavnici institucija, tvrtki, akademske zajednice i ministarstava pružit će uvid u tu temu.
Govornici će dijeliti studije slučaja koje istražuju integraciju digitalne tranzicije, uključujući robotiku i virtualnu stvarnost, u svakodnevne procese i rad. U tom će kontekstu tijekom sjednice biti istaknuta EU-OSHA-ina kampanja za zdrava radna mjesta.
Ovaj događaj, namijenjen stručnjacima za sigurnost na radu iz različitih sektora i veličina tvrtki, uključivat će i dodjelu hrvatskih nagrada za promicanje sigurnosti na radu 2024. godine.
