Trudnoća na radnom mjestu: što kaže zakon?
U praksi se vrlo često događa da radnica tijekom trudnoće obavlja poslove koji više nisu sigurni ni za nju ni…
Vrijeme čitanja: min
Suvremene promjene u svijetu rada donose duboke transformacije koje se odražavaju na psihosocijalno radno okruženje. U tom kontekstu, prepoznaju se novi izazovi u obliku psihosocijalnih rizika, koji izazivaju stres na radnom mjestu s nizom negativnih posljedica za radnike i organizacije.
Psihosocijalni rizici obuhvaćaju sve aspekte posla proizašle iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja te loše socijalne klime u radnom okruženju. Takvi rizici rezultiraju negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima za radnike. Bez obzira na prirodu posla, radnici se mogu suočiti s negativnim utjecajima iz psihosocijalnog radnog okruženja, što može dugoročno utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit.
Mogu proizlaziti iz sadržaja posla, odnosno same prirode posla i uvjeta u kojima se posao obavlja ili iz karakteristika radne organizacije, odnosno cjelokupnog radnog konteksta.
| PRIRODA I SADRŽAJ POSLA | |
| Sadržaj rada | • rad s klijentima, pacijentima, učenicima…
• nedostatak raznovrsnosti radnih zadataka, kratki ciklusi rada • besmisleni i monotoni poslovi • neiskorištenost sposobnosti i vještina radnika |
| Intenzitet rada | • preveliko ili premalo radno opterećenje
• vremenski pritisci, nerealni ili nedostižni rokovi |
| Radni raspored | • smjenski rad, noćni rad, prekovremeni rad
• nemogućnost utjecaja na radni raspored • nepredvidljivo radno vrijeme |
| Radni uvjeti | • neadekvatni radni uvjeti (buka, temperatura, svjetlost)
• neadekvatna radna oprema |
| KARAKTERISTIKE RADNE ORGANIZACIJE | |
| Organizacijska kultura | • slaba komunikacija
• nedostatak povratnih informacija • niska razina podrške za rješavanje problema i osobni razvoj • nejasni organizacijski ciljevi |
| Kontrola u radu | • nedostatak kontrole nad radnim zadacima i procesom
• nemogućnost odlučivanja o načinu i vremenu obavljanja zadataka • nedostatno sudjelovanje u donošenju odluka |
| Radna uloga | • nejasnoća radne uloge: nedobivanje dovoljno informacija za kvalitetno obavljanje posla
• konflikt radne uloge: neuskladivi ili sukobljeni zahtjevi rada (radni zadaci, vrijednosti, pravila) • visok stupanj odgovornosti za ljude, imovinu |
| Međuljudski odnosi | • loši ili konfliktni međuljudski odnosi
• loši odnosi s rukovoditeljima i nadređenima • nedostatak socijalne podrške, izolacija • uznemiravanje, prijetnje, nasilje |
| Mogućnost profesionalnog razvoja | • stagnacija karijere
• nemogućnost napredovanja • niska plaća • nesigurnost posla • niska socijalna vrijednost posla |
| Ravnoteža posao – obitelj | • nemogućnost usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza
• niska razina podrške kod kuće • utjecaj karijera partnera na obiteljski život |
Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu postaju jedan od najvećih izazova u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu diljem svijeta. Negativni utjecaj stresa širi se na sve sudionike u organizaciji, pridonoseći ozbiljnim zdravstvenim i gospodarskim posljedicama.
Stres se kod radnika manifestira kroz stresne reakcije koje se mogu pojaviti na emocionalnoj, kognitivnoj, fizičkoj ili ponašajnoj razini. Ove reakcije same po sebi ne predstavljaju oštećenje zdravlja, ali su prvi znak da neki faktor u radnoj okolini kod radnika izaziva fizički i emocionalno štetan odgovor.
| Emocionalne reakcije | iritabilnost, nemir, tjeskoba, razdražljivost, promjene raspoloženja, ravnodušnost ili pretjerana osjetljivost, preopterećenost, nemogućnost opuštanja |
| Fizičke reakcije | znojenje, glavobolja, žgaravica, bolovi u prsima, poteškoće sa spavanjem, razvoj psihičkih i fizičkih tegoba, psihosomatske reakcije |
| Kognitivne reakcije | poteškoće u koncentraciji i pamćenju, neodlučnost, stalna zabrinutost, poteškoće u učenju novih znanja i vještina |
| Ponašajne reakcije | promjene apetita, povećana konzumacija kave, alkohola, duhana, destruktivno ponašanje, izolacija ili pretjerana ovisnost u socijalnim odnosima |
Pravovremena identifikacija i adekvatna procjena psihosocijalnih rizika ključni su koraci u upravljanju ovim izazovima. Sveobuhvatan preventivni pristup, uključujući mjere za uklanjanje rizika te stvaranje zdravog psihosocijalnog radnog okruženja, ključan je za oblikovanje zdravih radnih mjesta i organizacija. Ovakav pristup osigurava da radnici budu zadovoljni, motivirani te zadrže pozitivan stav prema svom radu.
Upravljanje psihosocijalnim rizicima postaje imperativ kako bismo stvorili radno okruženje koje potiče dobrobit radnika i dugoročni uspjeh organizacija.
Dugotrajna izloženost povišenim razinama stresa dugoročno može rezultirati narušenim psihičkim i/ili fizičkim zdravljem i dobrobiti radnika te negativnim organizacijskim ishodima.
Radnici koji doživljavaju visoke razine stresa na radnom mjestu češće imaju zdravstvene poteškoće fizičke i psihičke prirode, manje su motivirani i učinkoviti, a uz to je i njihova sigurnost na radnom mjestu ugrožena. Posljedično, povećava se broj pogrešaka, nezgoda i ozljeda na radu, radnici su češće odsutni s radnih mjesta, smanjuje se učinkovitost radne organizacije, dok se njezini troškovi povećavaju.
Na organizacijskoj razini prisutne su sljedeće pojave: učestalije izostajanje radnika s radnog mjesta (apsentizam), prisutnost radnika na radnom mjestu bez sposobnosti funkcioniranja punim kapacitetom (prezentizam), povećana stopa pogrešaka u radu, nezgoda i ozljeda, smanjena sigurnost na radu, produljeno trajanje bolovanja, povećana fluktuacija radnika, smanjena odanost radnika organizaciji te neproduktivna organizacijska ponašanja, kao što su problematično ponašanje radnika i narušeni međuljudski odnosi, neodgovoran odnos prema organizacijskoj imovini (krađe, uništavanje) i sl.
Ove pojave sveukupno rezultiraju smanjenom radnom učinkovitošću, lošijim poslovnim rezultatima, povećanim troškovima i ugroženim ugledom organizacije.
