Foto: Rudarska nesreća u Zagorju (1961.)/Wiki commons

Zakon o zaštiti na radu (ZNR) u Hrvatskoj ima dugu povijest i razvijao se kroz različite faze. Današnji je Zakon usklađen s europskim direktivama te prati suvremene pojave u radu na privremenim gradilištima, no svoje korijene vuče iz zakona o zašiti na radu iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Naime, u vrijeme SFR Jugoslavije, zakoni o zaštiti na radu regulirani su na saveznoj razini, odnosno na razini države. Jedan od prvih zakona koji je regulirao ovo područje bio je ZNR iz 1960. godine. Taj je zakon postavio temelje zaštiti na radu u Jugoslaviji, s ciljem osiguranja sigurnosti i zdravlja radnika.

Nakon toga, zakoni o zaštiti na radu prošli su kroz nekoliko revizija i dopuna tijekom godina. Ključna revizija dogodila se 1978. godine kada je donesen novi ZNR. Taj zakon uveo je brojne novine, uključujući obvezu poslodavaca da osiguraju sigurne i zdrave radne uvjete, redovne zdravstvene preglede radnika, osiguranje prve pomoći na radnom mjestu te obrazovanje i osposobljavanje radnika o sigurnosti na radu.

Zakon o zaštiti na radu nakon raspada SFRJ

Nakon raspada SFRJ, Republika Hrvatska preuzela je zakonodavstvo o zaštiti na radu te je razvijala vlastite zakone i propise. Uvođenje novih zakona i pravila u području zaštite na radu u Hrvatskoj bilo je usklađeno s europskim direktivama i standardima.

Jedan od važnih zakona u Hrvatskoj bio je Zakon o zaštiti na radu iz 1996. godine. Taj zakon postavio je okvir za zaštitu radnika od rizika na radnom mjestu te je utvrdio obveze poslodavaca i radnika u vezi s sigurnošću i zdravljem na radu. Nakon toga, uslijedile su revizije zakona, a najnoviji ZNR donesen je 2014. godine.

Prije pet godina donesene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu pa se tako današnji ZNR u Hrvatskoj temelji na europskim smjernicama i standardima te ima cilj osigurati sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu.

Zakon propisuje obveze poslodavaca u vezi s procjenom rizika, osiguranje sigurnih radnih uvjeta, edukaciju radnika o sigurnosti na radu te suradnju između poslodavaca, radnika i nadležnih institucija u području zaštite na radu.

Važno je napomenuti da se zakoni o zaštiti na radu i njihova primjena stalno mijenjaju i prilagođavaju novim saznanjima, tehnologijama i potrebama radnika i poslodavaca.

Zakon o zaštiti na radu iz 1960. godine SFRJ imao je značajan utjecaj na razvoj i oblikovanje kasnijih zakona o zaštiti na radu u Hrvatskoj. Iako se taj Zakon više primjenjuje, njegovi temeljni principi i načela preneseni su na kasnije zakone.

Brojne revizija zakona o zaštiti na radu u Hrvatskoj

Navedeni zakon iz 1960. godine postavio je temelje zaštiti radnika od opasnosti na radnom mjestu i promovirao ideju da je sigurnost i zdravlje na radu odgovornost poslodavaca.

Ovaj zakon je prepoznao potrebu za osiguranjem sigurnih i zdravih radnih uvjeta, redovitim zdravstvenim pregledima radnika te pružanjem prve pomoći na radnom mjestu. Također je naglasio važnost obrazovanja i osposobljavanja radnika o sigurnosti na radu.

Kasniji zakoni o zaštiti na radu u Hrvatskoj, kao što je Zakon iz 1996. godine i Zakon iz 2014. godine, nastavili su s promicanjem i unaprjeđivanjem principa i načela utvrđenih u Zakonu iz 1960. godine. Ti su zakoni proširili područje primjene zakona, uveli detaljnije zahtjeve i obveze poslodavaca i radnika te uskladili nacionalno zakonodavstvo s europskim smjernicama.

Ukratko, Zakon o zaštiti na radu iz 1960. godine SFRJ postavio je temelje za kasnije zakone o zaštiti na radu u Hrvatskoj. Iako sam zakon više nije na snazi, njegovi principi i načela i dalje imaju utjecaj na današnje zakone koji reguliraju zaštitu na radu u Hrvatskoj.

Razvoj zaštite na radu u socijalističkoj Jugoslaviji

Zakon o zaštiti na radu iz 1960. godine SFRJ imao je neke odredbe i elemente koji se danas ne primjenjuju u zakonodavstvu o zaštiti na radu u Hrvatskoj. Evo nekoliko primjera:

1. Centralizacija zakonodavstva: Zakon o zaštiti na radu iz 1960. godine bio je savezni zakon koji je vrijedio na području Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Taj zakon imao je primjenu na razini cijele zemlje, dok danas Hrvatska ima svoje vlastito zakonodavstvo o zaštiti na radu, neovisno o drugim državama.
2. Organizacija inspekcijskog nadzora: Zakon iz 1960. godine SFRJ uključivao je detaljne odredbe o organizaciji i nadležnosti inspekcijskog nadzora u vezi s provedbom zakona o zaštiti na radu. Današnji zakoni u Hrvatskoj također sadrže odredbe o inspekcijskom nadzoru, ali organizacija i nadležnost inspekcije mogu se razlikovati u odnosu na zakon iz 1960. godine.
3. Radničke kontrole: Zakon iz 1960. godine SFRJ uključivao je odredbe koje su omogućavale radnicima da sudjeluju u kontroli sigurnosti i zdravlja na radu te da podnose prijave o nepravilnostima. Takve odredbe, specifično nazvane “radničke kontrole”, možda se ne nalaze u istom obliku u današnjim zakonima o zaštiti na radu u Hrvatskoj.

Revizija Zakona o zaštiti na radu iz 1978. godine, koja je izmijenila Zakon o zaštiti na radu iz 1960. godine SFRJ, uvela je nekoliko novina i poboljšanja u području zaštite na radu. Evo nekoliko ključnih promjena koje su uvedene:

1. Prošireni obuhvat: Revizija 1978. godine proširila je obuhvat zakona i primjenu na različite sektore i vrste radnih mjesta. Umjesto da se primjenjuje samo na industrijske sektore, novi zakon obuhvatio je sve vrste radnih mjesta, uključujući poljoprivredu, trgovinu, usluge i druge sektore.
2. Obveze poslodavaca: Novi zakon postavio je strože obveze poslodavaca u vezi s osiguravanjem sigurnosti i zdravlja na radu. Poslodavci su morali provesti redovite inspekcije radnih mjesta kako bi identificirali i otklonili potencijalne rizike, osigurali sigurnu opremu i radno okruženje, te pružili odgovarajuću obuku i osposobljavanje radnika.
3. Zdravstveni pregledi: Revizija je također naglasila važnost redovitih zdravstvenih pregleda radnika kako bi se identificirali potencijalni zdravstveni problemi povezani s radom. Poslodavci su bili obvezni organizirati redovite preglede i pružiti odgovarajuću medicinsku skrb radnicima.
4. Obrazovanje i osposobljavanje: Zakon iz 1978. godine naglasio je važnost obrazovanja i osposobljavanja radnika o sigurnosti na radu. Poslodavci su bili dužni osigurati adekvatnu edukaciju radnika o rizicima na radnom mjestu, pružiti upute za pravilno korištenje opreme i alata te educirati ih o pružanju prve pomoći.
5. Suradnja i inspekcija: Revizija je naglasila potrebu za suradnjom između poslodavaca, radnika i nadležnih institucija u području zaštite na radu. Inspekcijski nadzor bio je pojačan kako bi se osigurala pravilna primjena zakona, a radnici su imali pravo podnositi prijave o nepravilnostima i rizicima na radnom mjestu.

Ove su promjene bile usmjerene na unapređenje sigurnosti i zdravlja radnika te stvaranje sigurnijeg radnog okruženja u skladu s napretkom u području zaštite na radu.

Današnji hrvatski Zakon o zaštiti na radu ima određene sličnosti s jugoslavenskim zakonom iz 1978. godine, ali postoje i značajne razlike. Evo nekoliko ključnih točaka koje se odnose na sličnosti i razlike:

Sličnosti:

1. Cilj zaštite radnika: I jugoslavenski zakon iz 1978. i današnji hrvatski zakon imaju isti cilj – osigurati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radnom mjestu.
2. Obveze poslodavaca: Oba zakona postavljaju obveze poslodavaca u vezi s osiguravanjem sigurnih radnih uvjeta, procjenom rizika, obrazovanjem i osposobljavanjem radnika, te organizacijom zdravstvenih pregleda.
3. Suradnja i inspekcija: Oba zakona naglašavaju potrebu za suradnjom između poslodavaca, radnika i nadležnih institucija u području zaštite na radu. Inspekcijski nadzor je važan aspekt u osiguravanju poštivanja zakona.

Razlike:

1. Pravni okvir: Jugoslavenski zakon iz 1978. bio je savezni zakon koji je vrijedio na području cijele Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. S druge strane, današnji Zakon o zaštiti na radu u Hrvatskoj je nacionalni zakon koji se primjenjuje samo u Republici Hrvatskoj.
2. Europske smjernice: Nakon osamostaljenja Hrvatske i pridruživanja Europskoj uniji, zakoni o zaštiti na radu su se prilagođavali europskim smjernicama i standardima. To znači da je današnji hrvatski zakon usklađen s europskim propisima i praksom, dok jugoslavenski zakon iz 1978. nije bio u skladu s tim smjernicama.
3. Detalji i specifičnosti: Današnji hrvatski zakon o zaštiti na radu detaljnije regulira određena područja, kao što su procjena rizika, zaštita posebnih kategorija radnika, obveze izvođača radova i sl. Ovi detalji mogu biti drugačiji ili nedostajati u jugoslavenskom zakonu iz 1978. godine.