Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način – svrha i primjena
30. listopada 2024.Čak 52% zaposlenih u zdravstvu u EU suočava se s negativnim rizicima za sigurnost i zdravlje na radu
13. studenoga 2024.Prema Analizi ozljeda na radu za 2023. godinu koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), broj prijavljenih ozljeda na radu dosegao je 17.108 slučajeva.
Od toga, 83,58% ozljeda (14.299) dogodilo se na radnom mjestu, dok ih je još 2809 zabilježeno na putu do ili s posla. Iz ovih podataka jasno je kako ozljede i dalje predstavljaju ozbiljan izazov, osobito u pojedinim djelatnostima.
Najviše ozljeda na radu dogodilo se u prerađivačkoj industriji (3737 ozljeda), dok je najviša stopa ozljeda na 1000 zaposlenih zabilježena u sektorima opskrbe vodom, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša, sa zabrinjavajućom stopom od 24,13. Pored prerađivačke industrije, u djelatnostima kao što su građevinarstvo, trgovina te zdravstvena zaštita i socijalna skrb ozljede su također bile učestale. Što se tiče težine ozljeda, većina njih su bile lakše (91,85%), uključujući ogrebotine, manje modrice, posjekotine i nagnječenja, dok su najčešće vrste ozljeda bile rane i površinske ozljede (36,86%).
Profesionalne bolesti: Utjecaj azbesta, COVID-19 i drugih faktora na zdravlje radnika
Osim ozljeda, HZJZ vodi Registar profesionalnih bolesti koji prati sve priznate profesionalne bolesti na državnoj razini te služi kao temelj za preventivne aktivnosti u zaštiti zdravlja radnika. Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, profesionalne bolesti definirane su kao bolesti koje nastaju dugotrajnim izlaganjem uvjetima rada na specifičnim poslovima.
U 2023. godini zabilježeno je ukupno 1033 slučajeva profesionalnih bolesti, od čega se njih 37 odnosi na bolesti uzrokovane azbestom, evidentirane u zasebnom registru. Profesionalne bolesti najčešće su se pojavljivale kod radnika u dobi od 41 do 60 godina (61%), dok su mlađi radnici (<31 godine) bili rjeđe pogođeni (10%). Najviša stopa profesionalnih bolesti na 100.000 zaposlenih zabilježena je u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (832,05), gdje je veliki broj slučajeva povezan s COVID-19 (975 slučajeva). Nakon COVID-19, najčešće dijagnoze bile su Sindrom karpalnog kanala (16 slučajeva) i Raynaud-ov sindrom (16 slučajeva), oba ozbiljna problema vezana za specifične uvjete i položaje pri radu.
Iza sektora zdravstvene zaštite i socijalne skrbi nalaze se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (47,12) te poslovanje nekretninama i umjetnost, zabava i rekreacija (9,80).
Povećani troškovi poslovanja uslijed ozljeda radnika
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu ima utjecaj i na poboljšanje produktivnosti radnika. Radnici mogu dulje i bolje doprinositi svojim radom razvoju poduzeća, a i ako su zdravi manji je broj radnih prekida zbog ozljeda, bolesti ili drugih nesreća.
Ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu rezultirati visokim troškovima za poslodavca u smislu liječenja, kompenzacija i gubitka produktivnosti. Stoga, uvođenje učinkovitih programa zaštite na radu može značajno smanjiti troškove poduzeća.