Image by wavebreakmedia_micro on Freepik

Inspekcije zaštite na radu provode inspektori rada specijalizirani za nadzor nad primjenom zakonskih propisa o zaštiti na radu. Službene su osobe zaposlene u Inspektoratu rada, koji obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Cilj inspekcijskog nadzora je osigurati poštivanje zakona te smanjiti rizike od ozljeda, nesreća i profesionalnih bolesti.

Inspektorat rada nadzire provedbu propisa koji uređuju:

• radne odnose i zaštitu na radu,
• obvezu prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
• odnose između poslodavca i osoba koje s njim nemaju ugovor o radu, ali obavljaju određene poslove (primjerice sezonski radnici u poljoprivredi, studenti, učenici na praksi, zatvorenici i druge kategorije radnika),
• obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem,
• ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja, osoba s invaliditetom te vojnih i civilnih invalida rata,
• provedbu propisa u području gradnje u skladu s posebnim propisima.

Osim nadzora, Inspektorat rada sudjeluje u radu stručnih tijela Vlade Republike Hrvatske, ministarstava i međunarodnih organizacija, uključujući Odbor viših inspektora rada Europske komisije. Također, sudjeluje u izradi zakona i drugih propisa, pruža stručna mišljenja te priprema odgovore na upite državnih odvjetništava u građanskim i kaznenim postupcima.

Što točno inspektori rada rade?

Inspekcije zaštite na radu obuhvaćaju širok spektar nadzornih aktivnosti, uključujući:

• Kontrolu dokumentacije – inspektori provjeravaju procjenu rizika, evidencije osposobljavanja i izvještaje o ozljedama na radu.
• Obilaske radnih mjesta – fizički pregledaju radne prostore, zaštitnu opremu i sigurnosne protokole.
• Razgovore s poslodavcima i radnicima – provjeravaju informiranost i primjenu sigurnosnih mjera.
• Izdavanje naloga i mjera – ako se utvrde nepravilnosti, inspektori mogu naložiti njihovo uklanjanje, izreći kazne ili zabraniti rad dok se uvjeti ne usklade s propisima.

Inspektori izrađuju izvješća o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama te zastupaju Inspektorat rada pred prekršajnim sudovima i upravnim sudovima u sporovima koji proizlaze iz njihovih nadzora.

Gdje inspekcije zaštite na radu djeluju?

Inspektorat rada organiziran je kroz središnji ured i nekoliko sektora i službi:

• Sektor za praćenje i unaprjeđenje rada
  • Služba za analitiku i praćenje rada
  • Služba za unutarnji nadzor i unaprjeđenje rada
• Sektor za nadzor u području radnih odnosa
  • Služba za nadzor radnih odnosa
  • Služba za nadzor zapošljavanja
• Sektor za nadzor u području zaštite na radu
  • Služba za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima
  • Služba za provedbu zajedničkih aktivnosti inspektora rada EU, prevenciju i nadzor ozljeda na radu i profesionalnih bolesti
    • Odjel za provedbu zajedničkih aktivnosti inspektora rada EU
    • Odjel za prevenciju i nadzor ozljeda na radu i profesionalnih bolesti

Osim središnjeg ureda, Inspektorat rada ima i područne urede u gradovima diljem Hrvatske, uključujući Osijek, Rijeku, Split, Varaždin i Zagreb, s dodatnim ispostavama u gradovima kao što su Dubrovnik, Zadar, Požega, Karlovac i drugi.

Dakle, inspekcije zaštite na radu ključan su mehanizam za osiguranje sigurnih i zdravih radnih uvjeta. Inspektori kontroliraju poštivanje propisa, provode inspekcijske nadzore i poduzimaju mjere kako bi se smanjile ozljede i profesionalne bolesti. Organizirani su kroz središnji ured, sektore i područne urede diljem Hrvatske, omogućujući sveobuhvatan nadzor i provedbu zakona na svim razinama.

Kada inspekcija zaštite na radu dolazi u tvrtku?

Inspekcija zaštite na radu dolazi u tvrtku u nekoliko situacija, a najčešći razlozi su:

1. Redoviti inspekcijski nadzori – Provode se prema godišnjem planu Inspektorata rada, a cilj im je osigurati da poslodavci poštuju zakonske propise o zaštiti na radu.
2. Prijave radnika ili trećih osoba – Ako zaposlenik ili bilo koja druga osoba prijavi nepravilnosti vezane uz zaštitu na radu, inspekcija može nenajavljeno doći u tvrtku kako bi utvrdila činjenično stanje.
3. Istrage nakon ozljeda na radu – U slučaju težih ozljeda na radu, profesionalnih bolesti ili smrtnog ishoda, inspektori zaštite na radu dolaze kako bi utvrdili uzroke nesreće, provjerili primjenu sigurnosnih mjera i eventualno utvrdili odgovornost poslodavca.
4. Kontrola po službenoj dužnosti – Inspekcija može doći u tvrtku ako posumnja da poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu, primjerice, ako ne provodi obvezne preglede radnog okoliša, osposobljavanje radnika ili ako koristi neispravnu radnu opremu.
5. Akcijske kontrole i preventivni nadzori – Inspektorat rada može provoditi ciljane inspekcije u određenim djelatnostima ili tijekom sezonskih poslova, građevinskih radova ili drugih rizičnih aktivnosti gdje su ozljede učestalije.

Inspekcija može biti najavljena ili nenajavljena, ovisno o vrsti nadzora i razlogu dolaska, a poslodavac je obvezan omogućiti inspektorima nesmetan pristup i suradnju. No, ono što često poslodavce, ali i radnike muči jest kako točno izgleda dolazak inspekcije zaštite na radu, odnosno što se događa kada dođu inspektori.

Kako izgleda posjet inspekcije zaštite na radu?

Kada inspekcija zaštite na radu dođe u tvrtku, postupak se u prosjeku odvija prema određenom protokolu, a sastoji se od nekoliko ključnih faza:

1. Uvodni razgovor i identifikacija – Inspektor se na početku identificira i objašnjava razlog dolaska – može biti redoviti nadzor, postupanje po prijavi ili istraga nakon ozljede na radu. Ako je inspekcija najavljena, poslodavac obično već ima pripremljenu dokumentaciju i odgovorne osobe dostupne za razgovor.

2. Pregled dokumentacije – Inspektor provjerava zakonski propisane dokumente vezane uz zaštitu na radu, poput:

• Procjene rizika
• Dokaza o osposobljavanju radnika za siguran rad
• Evidencije o ispitivanju strojeva, uređaja i instalacija
• Dokaza o zdravstvenim pregledima radnika ako su propisani
• Evidencije o ozljedama na radu i poduzetim mjerama

Ovisno o djelatnosti i razini rizika, inspektor može zatražiti dodatne dokumente.

3. Obilazak radnog mjesta i provjera uvjeta rada – Inspektor zatim obilazi radne prostore kako bi provjerio:

• Primjenu mjera zaštite na radu
• Korištenje osobne zaštitne opreme
• Sigurnost strojeva, instalacija i radnog okoliša
• Organizaciju evakuacijskih puteva i izlaza
• Oznake opasnosti i informiranost radnika o sigurnosnim pravilima

Razgovara s radnicima kako bi provjerio njihovu upoznatost sa sigurnosnim procedurama.

4. Utvrđivanje nepravilnosti i izdavanje naloga – Ako inspektor utvrdi nepravilnosti, može:

• Izdati usmeno upozorenje i naložiti hitno uklanjanje manjih nedostataka
• Izdati pisano rješenje s rokom za otklanjanje nepravilnosti
• Privremeno zabraniti rad na opasnim mjestima ili s neispravnim strojevima
• Pokrenuti prekršajni postupak ako su prekršaji ozbiljni ili se ponavljaju

5. Izvješće i eventualni ponovni nadzor – Po završetku inspekcije, poslodavac dobiva zapisnik s nalazima i uputama za daljnje postupanje. Ako su utvrđene nepravilnosti, inspekcija može provesti naknadni nadzor kako bi provjerila njihovo ispravljanje. Ukoliko se utvrdi ozbiljno kršenje propisa, inspektor može podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sudu ili, u ekstremnim slučajevima, pokrenuti kaznenu prijavu. Posjet inspekcije zaštite na radu može trajati od nekoliko sati do cijelog radnog dana, ovisno o veličini tvrtke, složenosti poslova i eventualnim nepravilnostima.