„Narodne novine“, broj 56/83.

Napomena:
Primjenjuje se u dijelu u kojem nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14., 118/14., 154/14.).

PRAVILNIK

O PRUŽANJU PRVE POMOĆI RADNICIMA NA RADU

I.  OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se postupci s povrijeđenim i oboljelim osobama na radu do njihove predaje na liječenje organizaciji udruženog rada zdravstva (u daljem tekstu: prva pomoć), te vrsta i količina sanitetskog materijala koji se mora osigurati za pružanje prve pomoći.

Član 2.

Pod povredama i bolestima osoba na radu u smislu ovoga pravilnika smatraju se povrede, bolesti i druga bolesna stanja radnika nastala na radu ili u vezi s radom.

Član 3. 

Postupke prve pomoći propisane ovim pravilnikom izvode osposobljeni radnici po pravilima medicinske doktrine.

II.  ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPCIMA PRUŽANJA PRVE POMOĆI POVRIJEĐENIM I OBOLJELIM RADNICIMA NA RADU

Član 4.

Osim postupaka propisanih ovim pravilnikom za pojedine vrste povreda i bolesti (glava III i IV) prva pomoć obuhvaća još i ove postupke:

–   ako povrijeđeni ili oboljeli naglo prestane disati, postupke propisane za prvu pomoć u slučaju naglog prestanka disanja (član 30), osim ako su ti postupci za odnosnu povredu ili bolest izričito zabranjeni (član 7. stav 7. i 8. član 11. stav 3);

–  ako se povrijeđenom ili oboljelom zaustavi rad srca, postupke propisane za prvu pomoć u slučaju prestanka rada srca (član 31); .

–  ako je povrijeđeni ili oboljeli u šoku, postupke propisane za prvu pomoć za slučaj šoka (član 32);

–  ako dođe do gušenja povrijeđenog ili oboljelog, postupke propisane za prvu pomoć u slučaju gušenja (član 33);

–  ako povrijeđeni ili oboljeli ima jake bolove, davanje sredstava za smirenje bolova;

–   ako je povrijeđeni ili oboljeli u nesvjestici, postupke propisane za prvu pomoć u slučaju nesvjestice (član 36);

–  ako oboljeli ima toplinske grčeve, davanje zasoljenog napitka.

U slučaju istovremenog prestanka rada srca i prestanka disanja, povrijeđenom ili oboljelom se istovremeno daje prva pomoć za prestanak rada srca i za prestanak disanja.

Član 5.

Nakon obavljenih propisanih postupaka prve pomoći, povrijeđenom ili oboljelom mora se osigurati liječnička pomoć.

Liječnička pomoć može se pružiti na mjestu oštećenja zdravlja osim za povrede i bolesti za koje je obavezan transport radnika u organizaciju udruženog rada zdravstva.

Ako se ne osigura liječnička pomoć na mjestu oštećenja zdravlja, povrijeđeni ili oboljeli uputit će se u organizaciju udruženog rada zdravstva u pratnji osobe osposobljene za pružanje prve pomoći.

U organizaciju udruženog rada zdravstva radnik će se obavezno transportirati zbog liječničke pomoći u slučaju ovih povreda odnosno oštećenja:

1.  za ranu na glavi, u sjedećem ili ležećem položaju;

2.  za ranu na vratu, u sjedećem položaju uz pridržavanje glave;

3.  za ranu prsnog koša, u polusjedećem položaju;

4.   za ranu trbuha, u ležećem položaju s povišenim uzglavljem i polusavijenim nogama u koljenu;

5.  za prijelom vilice, ako je povrijeđeni u nesvjestici, u stabilnom ležećem bočnom položaju;

6.  za prijelom vratnog pršljena ili oštećenja kralježnice, u ležećem položaju na tvrdoj ravnoj podlozi uz učvršćenje čitavog tijela;

7.  za oštećene kosti prsnog koša, u polusjedećem položaju;

8.  za prijelom kostiju ruku, u sjedećem ili ležećem položaju uz imobilizaciju;

9.  za prijelom zdjelice u ležećem položaju uz imobilizaciju;

10.  za prijelom kostiju nogu, te povrede koljenog zgloba i skočnog zgloba u ležećem položaju uz imobilizaciju.

III.  POSTUPCI PRVE POMOĆI ZA POVREDE NA RADU 

Član 6.

Povredama na radu smatraju se u smislu ovoga pravilnika: rane, oštećenja kosti (prijelomi, iščašenja i uganuća); krvarenja iz nosa, uha, zuba i usta; povrede oka; potres mozga; opekotine, oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina i lužina, smrznuća i smrzotine.

a)  Rane

Član 7.

Prva pomoć za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugačije propisano, obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  odstranjivanje odjeće ili obuće s dijela tijela na kome je rana rezanjem po šavovima;

2.  zaustavljanje krvarenja na odgovarajući način (član 9);

3.  pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem;

4.  stavljanje povrijeđenog u pravilan položaj s obzirom na vrstu, veličinu i lokalizaciju rane te opće stanje povrijeđenog:

Za otvorene (vanjske) rane na vratu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:

1.  postupke iz točke 1. i 2. stava 1. ovog člana;

2.  pokrivanje rane s više slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem, a ukoliko se krvarenje ne može zaustaviti pritiskom prsta na dovodnu arteriju, potrebno je učiniti tamponadu rane ili izvršiti direktni pritisak prstom u samu ranu.

Za otvorene (vanjske) rane na prsnom košu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:

1.  postupke iz točke 1. i 2. stava 1. ovog člana;

2.   pokrivanje rane s više slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem i stavljanje preko toga materijala koji ne propušta zrak (gumeno platno, plastična folija, široke trake flastera i sl.) koji se učvrsti zavojem.

Za zatvorene (unutarnje) rane na prsnom košu prva pomoć se sastoji u postavljanju povrijeđenog u polusjedeći položaj i transport u tom položaju na liječenje u zdravstvenu organizaciju udruženog rada.

Za rane u trbuhu s ispalim organima iz trbušne šupljine prva pomoć obuhvaća ove postupke:

1.  postupke iz točke 1. i 2. stava 1. ovog člana;

2.    obavijanje sterilnom gazom ispalih organa iz trbušne šupljine i njihovo polaganje na nepovrijeđeni dio trbušne stijenke a ne vraćanje u trbušnu šupljinu.

Prilikom pružanja prve pomoći ne smije se:

1.  čistiti površina rane niti ugrušana krv s rubova rane;

2.  odstranjivati strana tijela koja se nalaze na rani;

3.  dodirivati ranu prstima ili drugim predmetima;

4.  ispirati ranu tekućinom, posipati praškom ili mazati mašću.

Prilikom pružanja prve pomoći za rane na grudnorn košu povrijeđenom se ne smije davati prva pomoć propisana na nagli prestanak disanja ručnom (indirektnom) metodom nego samo metodom usta – usta ili usta – nos.

Prilikom pružanja prve pomoći za povredu nosa, jezika, vilice i gornjih dišnih putova povrijeđenom se ne smije davati prva pomoć propisana za nagli prestanak disanja metodom direktnog upuhivanja zraka u pluća.

Član 8.

Postupak prema članu 7. ovoga pravilnika primjenjuje se na mjestu na kome je nastala rana, bez pomicanja povrijeđenog osim kod rana na vratu i kod rana (otvorenih i zatvorenih) na prsnom košu, kada se povrijeđeni prethodno postavlja u polusjedeći položaj.

Član 9.

Kod amputacijskih povreda krvarenje se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jačinu.

Za zaustavljanje ostalih krvarenja iz rana primijenit će se ovi postupci:

–  pritisak prstom na krvnu žilu koja u ranu dovodi krv;

–  postavljanje kompresivnog zavoja na povrijeđenu krvnu žilu odnosno ranu;

–   podizanje uda na kome je rana, osim ako je prelomljen ili ako povrijeđeni ima unutarnje krvarenje;

–   direktni pritisak na ranu kod krvarenja koja se navedenim postupcima ne mogu zaustaviti (npr. rane u području bedra ili vrata).

Član 10.

Odrezani ili otrgnuti dio tijela povrijeđenog treba postaviti u čistu nepromočivu vrećicu po mogućnosti s ledom i zajedno s povrijeđenim uputiti u organizaciju udruženog rada zdravstva.

b)  Oštećenja kosti

Član 11.

Prva pomoć za oštećenje kosti (prijelomi, iščašenja i uganuća), ako za pojedine vrste oštećenja nije drukčije određeno, obuhvaća primjenu ovih postupaka:

l. odstranjivanje odjeće i obuće rezanjem po šavovima s dijela tijela na kome je oštećenje kosti;

2.   ukrućivanje (imobilizacija) dijela tijela na kome je oštećenje kosti na odgovarajući način (član 13);

3.  osiguranje jezika od upadanja u grlo kod prijeloma vilične kosti.

Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja kosti ne smije se vršiti namještanje kostiju.

Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenje kosti grudnog koša i oštećenja kralježnice i kosti ruku, povrijeđenom se ne smije davati prva pomoć na nagli prestanak disanja ručnom (indirektnom) metodom.

Član 12.

Postupak prema članu 11. ovoga pravilnika primjenjuje se na mjestu na kome je nastalo oštećenje kosti, bez pomicanja povrijeđenog osim u ovim slučajevima:

–  oštećenje zgloba koljena i skočnog zgloba, kada se povrijeđeni prethodno postavlja u ležeći položaj na ravnu tvrdu podlogu;

–  prijelom rebara, kada se povrijeđeni prethodno postavlja u sjedeći položaj;

–   prijelom vilične kosti, kada se povrijeđeni prethodno postavlja u ležeći položaj s licem prema dolje, ili u sjedeći položaj s glavom nagnutom prema naprijed;

–  prijelom zdjelične kosti, kada se povrijeđeni prethodno polaže na dasku u ležeći položaj na ledima, sa savijenim nogama u kukovima i koljenima i postavljenim jastukom ispod i između koljena;

–  povreda kosti vrata, kada se povrijeđeni prethodno postavlja u sjedeći položaj;

–  povreda kosti prsnog koša, kada se povrijeđeni postavlja u polusjedeći položaj;

–  povreda kralježnice, kada se povrijeđeni prethodno polaže na dasku u ležeći položaj na leđa, a pod slabinski i vratni pregib kralježnice se postavlja jastuk.

Član 13.

Povređene kosti i zglobovi ukrućuju se (imobiliziraju) u zatečenom položaju.

Za ukrućivanje dijelova tijela primjenjuju se odgovarajući postupci ovisno o vrsti oštećenja kosti ili zgloba, i to:

–  za prijelom kosti lubanje, postavljanje prvog zavoja na glavu;

–    za prijelom vilice, ukrućenje vilice trokutnom maramom postavljenom pod bradu i vezivanjem krajeva marame na tjemenu glave;

–  za prijelom ključne kosti, učvršćivanje ramena pomoću trokutnih marama;

–  za prijelom lopatice, vezivanje ruke uz prsni koš;

–  za prijelom nadlaktice, ukrućenje ruke pomoću udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata, ili vezivanje ruke uz prsni koš;

–   za prijelom podlaktice, ukrućenje podlaktice pomoću udlage i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;

–  za povredu zgloba lakta, ukrućenje u položaj u kojem je zatečen;

–  za povrede ručnog zgloba i kosti šake, ukrućenje šake pomoću udlage postavljene od vrha prstiju do lakta u poluzatvorenom položaju šake i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;

–  za prijelom natkoljenice, ukrućenje natkoljenice pomoću tri udlage, postavljanjem jedne od vrha prstiju noge ispod stopala i pete do bedra, druge s unutarnje strane noge od ruba stopala do prepone, i treće s vanjske strane noge od ruba stopala do pazuha;

–   za prijelom potkoljenice, ukrućenje potkoljenice pomoću tri udlage, postavljanjem jedne tako da zahvati petu sve do polovine natkoljenice i druge dvije jednake dužine s unutarnje i vanjske strane noge od ruba stopala do polovice natkoljenice;

–  za povredu zgloba koljena, ukrućenje koljena pomoću udlage u položaju u kojem je zatečen;

–  za povredu kosti skočnog zgloba, ukrućenje pomoću jedne udlage postavljene oko pete do ispod koljena i druge od vrha prstiju noge do koljena;

–   za prijelom rebara, ukrućenje grudnog koša postavljanjem zavoja oko grudnog koša ili omatanjem grudnog koša ljepivom trakom, pri najdubljem izdisaju povrijeđenog;

–  za prijelom zdjelične kosti, ukrućenje donjeg dijela tijela povrijeđenog omatanjem uz dasku na koju je povrijeđeni položen;

–  za povredu kralježnice, ukrućenje čitavog tijela omatanjem uz dasku na koju je povrijeđeni položen.

c)  Krvarenje iz nosa

Član 14.

Prva pomoć za krvarenje iz nosa obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.   postavljanje povrijeđenog u sjedeći položaj s nagnutom glavom prema natrag (osim u slučaju kad povrijeđenom krv curi u ždrijelo);

2.  postavljanje hladnog obloga na potiljak povrijeđenog;

3.  pritiskanje nosnica povrijeđenog ispod koštanog dijela nosa kroz 10-15 minuta.

Povrijeđenom se ne smije ispirati krv iz nosnica.

d)  Krvarenje iz uha

Član 15.

Prva pomoć za krvarenje iz uha obuhvaća pokrivanje uha sterilnom gazom a preko toga postavljanje zavoja.

Povrijeđenom se ne smije ispirati krv iz uha.

e)  Krvarenje iz zuba

Član 16.

Prva pomoć za krvarenje iz zuba obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  stavljanje sterilnog tampona u šupljinu zuba;

2.  postavljanje povrijeđenog u ležeći položaj.

Prilikom pružanja prve pomoći povrijeđenom se ne smiju ispirati usta.

f)  Krvarenje iz usta

Član 17.

Prva pomoć za krvarenje iz usta obuhvaća ovaj postupak: postavljanje povrijeđenog u sjedeći položaj, s nagnutom glavom prema naprijed uz disanje kroz nos.

Povrijeđenom se ne smije ispirati krv iz usta niti davati lijekove koji se uzimaju gutanjem.

g)  Povrede oka

Član 18.

Prva pomoć za povrede oka obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  postavljanje povrijeđenog u sjedeći položaj s glavom nagnutom prema natrag;

2.  ispiranje oka čistom vodom ako je povreda nastala djelovanjem kiseline ili lužine, ili ako se u oku nalazi strano tijelo koje se ispiranjem može odstraniti;

3.  pokrivanje oka sterilnom gazom i stavljanje zavoja ako se strano tijelo nije moglo odstraniti ispiranjem oka ili ako je tkivo prednjeg dijela oka oštećeno.

Prilikom pružanja prve pomoći ne smije se:

–  za odstranjivanje stranog tijela u oku koristiti nikakvo sredstvo osim vode;

–  u oko stavljati lijekove.

h)  Potres mozga

Član 19.

Prva pomoć za potres mozga obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  postavljanje povrijeđenog u stabilni bočni položaj;

2.  osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dišne putove povrijeđenog.

i)  Opekotine

Član 20.

Prva pomoć za opektine, nastale djelovanjem visoke temperature na tijelo, obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  skidanje odjeće s oštećenog dijela tijela, osim ako je priljepljena za opekotinu;

2.   stavljanje opečenog dijela tijela pod mlaz čiste hladne vode ili uranjanje u hladnu čistu vodu do prestanka boli a najmanje 10 minuta;

3.    pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem, osim ako je opekotina na licu;

4.   ako se opekotina nalazi na ruci ili nozi, ukrućenje ruke ili noge na način propisan za ukrućenje u slučaju oštećenja kosti (član 13);

5.  zagrijavanje povrijeđenog toplim pokrivačem;

6.  davanje povrijeđenom da pije bezalkoholne napitke u dovoljnoj količini.

Ako je zapaljena odjeća priljepljena na opekotinu, prva pomoć obuhvaća ove postupke:

1.  omatanje povrijeđenog vlažnom tkaninom preko odjeće;

2.  postupke iz točke 4. do 6. stava 1. ovog člana.

Prilikom pružanja prve pomoći ne smiju se bušiti mjehuri na koži, niti na opekotinu stavljati lijekovi, mast i ulja.

j)  Oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili lužina

Član 21.

Prva pomoć za oštećenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili lužina obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  odstranjivanje s povrijeđenog odjeće polivene kiselinom ili lužinom;

2.  čišćenje dijelova tijela:

a)   ako je kiselinom ili lužinom poliveno oko, ispiranje oka čistom vodom ili fiziološkom otopinom,

b)  ako je kiselina ili lužina unesena u usta ili nos, ispiranje usta i nosa vodom ili otopinom natrijevog bikarbonata,

c)  ako je poliven drugi dio tijela:

–   kiselinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom lužnatom otopinom (natrijev bikarbonat, alkalna mineralna voda, mlijeko),

–  lužinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeđenom kiselom otopinom (limunov sok, razrijeđena octena kiselina);

3.  pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem;

4.  davanje odgovarajućeg lijeka ako je oštećenje nastalo:

a)  gutanjem kiseline – razrijeđena lužnata otopina (alkalna mineralna voda, mlijeko),

b)  gutanjem lužine – razrijeđena kisela otopina (limunov sok, razrijeđena octena kiselina).

Prilikom pružanja prve pomoći za oštećenja nastala gutanjem kiseline ili lužine ne smije se dati sredstva za ispiranje želuca niti piti otopina natrijevog bikarbonata.

k)  Smrznuća i smrzotine

Član 22.

Prva pomoć za smrznuća i smrzotine obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  prenošenje povrijeđenog u prostor s temperaturom zraka od oko 15°C;

2.  skidanje s povrijeđenog vlažne ili zamrznute odjeće i obuće;

3.  zagrijavanje oštećenog dijela tijela mlačnom kupkom, osim ako su na koži nastali mjehuri;

4.   pokrivanje oštećenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje zavojem koji ne smije biti stegnut;

5.   ako je oštećena ruka ili noga, ukrućenje ruke ili noge na način propisan za ukrućenje u slučaju oštećenja kosti (član 13);

6.   zagrijavanje povrijeđenog toplim pokrivačem i laganom masažom neoštećenih dijelova tijela;

7.  davanje povrijeđenom toplih bezalkoholnih napitaka;

8.  primjena umjetnog disanja ako je povrijeđeni u nesvjesti i ne diše.

Prilikom pružanja prve pomoći ne smiju se bušiti mjehuri na koži, masirati ni dodirivati oštećeni dijelovi tijela niti davati povrijeđenom alkoholna pića.

IV.  POSTUPCI PRVE POMOĆI ZA BOLESTI

Član 23.

Bolestima na radu smatraju se u smislu ovoga pravilnika: otrovanja; toplotni udar i sunčanica; udar električnom strujom; bolest dekompresije; oštećenja uzrokovana ionizacijskim zračenjem; utapljanje, nagli prestanak disanja, nagli prestanak rada srca, šok, gušenje, gušenje uzrokovano zalogajem hrane; napadaj epilepsije, nesvjestica, otrovanje hranom i ugriz otrovnih kukaca i zmija.

a) Otrovanja

Član 24.

Prva pomoć za otrovanja uzrokovana djelovanjem: klora, amonijaka, fluorovodične kiseline, dušičnih oksida, fosgena, ozona, ugljičnih monoksida, metana, ugljičnog dioksida, sumporovodika, cijanovodika i cijanida, organskih otapala (homolozi benzena i benzin), etilnog alkohola, metilnog alkohola, etilen-glikola, metil-klorida (i slični halogenirani ugljikovodici), amino i nitro derivata benzena, ugljičnog disulfida, organoklornih insekticida, organofosfornih insekticida i karbamata, parakvata, tetraetil olova, obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  iznošenje otrovanog iz okoline u kojoj je nastalo otrovanje (zatvorena atmosfera) na svježi zrak;

2.  skidanje odjeće i obuće natopljene otrovnom tekućinom;

3.  ispiranje očiju:

–    čistom vodom ako su oči oštećene djelovanjem etilnog alkohola, metilnog alkohola, organoklornim insekticidima i teraetilolovom;

–    otopinom natrijeva bikarbonata ako su oči oštećene djelovanjem ugljičnog disulfida, organofosfornih insekticida ili karbamata;

4.    ispiranje usta tekućinom ili otopinom natrijeva bikarbonata ako je otrovanje izazvano fluorovodičnom kiselinom, organofosfornim insekticidima ili karbamatima;

5.  odstranjivanje otrova s kože:

–    čistom vodom ili sapunom, ako je otrovanje izazvano cijanovodikom i cijanidima, organskim otapalima metilnim alkoholom, organofosfornim insekticidima i karbamatima;

–  čistom vodom a nakon toga otopinom natrijevog bikarbonata ili mlijekom, ili umjesto toga 70% alkoholom a nakon toga otopinom natrijevog sulfata, ako je otrovanje izazvano otopinom klora ili fluorovodičnom kiselinom;

–   parafinskim uljem a zatim čistom vodom i sapunom, ako je otrovanje izazvano amino ili nitro derivatima benzena i tetraetilolovom;

6.  davanje otrovanom odgovarajućeg lijeka i to:

–   tekućine za ispiranje želuca (topla slana voda ili otopina natrijevog bikarbonata), ako je otrovanje izazvano gutanjem organoklornih ili organofosfornih insekticida i karbamata;

–   inhalacije sastojka 3-4 ampule amilnitrita, ako je otrovanje izazvano cijanovodikom ili cijanidima;

–  toplog mlijeka, natrijevog bikarbonata, ako je otrovanje izazvano etilnim alkoholom;

–   obične zemlje, dijatomejske zemlje (gutati s vodom) ako je otrovanje izazvano gutanjem parakvata;

–   tekućine za ispiranje želuca (topla slana voda ili otopina natrijevog bikarbonata) ili 100 mililitara etilnog alkohola, ili 25 mililitara jakog alkoholnog pića razrijeđenog u vodi u omjeru 1:4, ako je otrovanje izazvano metilnim alkoholom ili etilen-glikolom;

–  sredstva za neutralizaciju (100 mililitara parafinskog ulja ili aktivni ugljen), ako je otrovanje izazvano gutanjem organskih otapala (homolozi benzena ili benzin);

7.  primjena umjetnog disanja, ako otrovani prestane disati zbog djelovanja klora, amonijaka, fluorovodične kiseline, dušičnih oksida, fosgena, cijanovodika i cijanida, etilnog alkohola, metilnog alkohola, metil klorida i sličnih halogeniranih ugljikovodika, organoklornih insekticida, tetraetilolova;

8.  davanje kisika i osiguranje potpunog mirovanja:

–  u slučaju otrovanja ugljičnim monoksidom, sumporovodikom, organskim otapalima, amino ili nitro derivata benzena, ugljičnim disulfidom, organofosfornim insekticidima ili karbonatima, klorom, amonijakom, dušičnim oksidima, fosgenom, ozonom i tetraetilolovom.

Prilikom pružanja prve pomoći za otrovanja izazvana:

–  amino ili nitro derivatima benzena ne smije se otrovanom davati alkoholna pića, mlijeko ili ricinusovo ulje;

–  klorom, dušičnim oksidima, fosgenom ili ozonom, ako oboljeli prestane disati, ne smije se primjeniti umjetno disanje ručnom metodom nego samo postupak usta na usta ili usta na nos.

U slučaju otrovanja uzrokovanim kemijskim spojevima koji nisu navedeni u stavu 1. ovoga člana primjenjuju se postupci iz točke 1. i 2. stava 1. ovoga člana uz što hitnije osiguranje liječničke pomoći.

b)  Toplotni udar i sunčanica

Član 25.

Za toplotni udar i sunčanicu prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  prijenos oboljelog na hladnije mjesto sa strujanjem zraka te postavljanje u ležeći položaj;

2.   rashlađivanje oboljelog skidanjem odjeće, polijevanjem ili uranjanjem u hladnu vodu, ili hlađenjem ventilatorom, te postavljanjem hladnog obloga na glavu i prsa;

3.  lagana masaža kože.

c)  Udar električnom strujom i gromom

Član 26.

Za udar električnom strujom (i gromom) prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  isključenje unesrećenog iz strujnog kruga;

2.  primjena umjetnog disanja, najkasnije 5 minuta poslije udara električne struje;

3.  vanjska masaža srca pri prestanku rada srca uz polaganje oboljelog u ležeći položaj;

4.  nakon povratka svijesti, zagrijavanje tijela i davanje osvježavajućeg napitka.

d)  Bolesti dekompresije

Član 27.

Za bolest dekompresije prva pomoć obuhvaća podvrgavanje oboljelog povećanom atmosferskom tlaku i njegovu postepenu dekompresiju u komori za dekompresiju.

e)  Oštećenja uzrokovana ionizacijskim zračenjem

Član 28.

Za oštećenja uzrokovana ionizacijskim zračenjem prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  odstranjivanje s oboljelog odjeće i obuće u slučaju kontaminacije radioaktivnom prašinom;

2.   ispiranje kože velikim količinama vode ili rastvora sapunice ako je koža kontaminirana radioaktivnom prašinom a nije oštećena;

3.  stavljanje sterilne gaze i omatanje zavojem rane kontaminirane radioaktivnim zračenjem.

f)  Utapljanje

Član 29.

Za utapljanje prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  pri spašavanju u vodi ako utopljenik ne diše, obuhvatiti ga oko grudi i primjeniti umjetno disanje usta na nos;

2.  skidanje odjeće utopljenika;

3.  primjena umjetnog disanja, a u slučaju prestanka rada srca i vanjska masaža srca;

4.    ako je utopljenik progutao veću količinu vode, ona se može izbaciti prebacivanjem unesrećenog preko koljena ili pritiskom ruku na trbuh utopljenika koji se postavi u bočni položaj.

Ne smije se gubiti dragocjeno vrijeme na uzaludne pokušaje izbacivanja vode iz pluća.

g)  Nagli prestanak disanja

Član 30.

Za nagli prestanak disanja prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

l. polaganje oboljelog na ravnu podlogu u ležeći položaj na leđa, s glavom zabačenom unatrag;

2.  raskopčavanje odjeće ako steže tijelo oboljelog;

3.  odstranjivanje krvi i drugih sadržaja koji se nalaze u dišnim putovima;

4.     davanje umjetnog disanja sve do pojave spontanog disanja ili predaje bolesnika zdravstvenom osoblju primjenom jedne od direktnih metoda “usta na usta”, “usta na nos”, ili “ručne metode Holger-Nielson”, osim ako je za odnosnu povredu ili bolest zabranjena određena metoda umjetnog disanja (član 7. stav 7. i 8. član 11. stav 3).

h)  Nagli prestanak rada srca

Član 31.

Za nagli prestanak rada srca prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  polaganje oboljelog na tvrdu ravnu podlogu u ležeći položaj na leđa;

2.   vanjska masaža srca dok srce ne počne kucati normalnim ritmom, koja se provodi uvijek istovremeno s umjetnim disanjem.

i)  Šok

Član 32.

Za stanje šoka prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  polaganje oboljelog u ležeći položaj na leđa, bez jastuka, uz podizanje nogu ako je izraženo bljedilo lica;

2.  osiguranje potpunog mirovanja oboljelog;

3.  zagrijavanje tijela oboljelog pokrivačima;

4.  davanje oboljelom toplih bezalkoholnih napitaka (osim kod istovremene povrede trbušnih organa).

j)  Gušenje

Član 33.

Za gušenje prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  odstranjivanje krvi i drugih stranih tijela iz usta;

2.  postavljanje unesrećenog u odgovarajući položaj i to:

–  ako je u nesvijesti, u stabilni bočni položaj sa zabačenom glavom prema natrag, a ako zbog povrede ne smije biti u takvom položaju, u ležeći položaj na trbuh;

–  ako je pri svijesti, u sjedeći položaj s glavom oslonjenom na dlanove i laktovima uprtim na koljena.

k)  Gušenje uzrokovano zalogajem hrane

Član 34.

Za gušenje uzrokovano zalogajem hrane prva pomoć obuhvaća izbacivanje zalogaja hrane iz dišnog puta naglim i snažnim pritiskom gornjeg dijela trbuha povrijeđenog prema grudnom košu.

l)  Napadaj epilepsije

Član 35.

Za napadaj epilepsije prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  polaganje oboljelog u ležeći položaj na leđa s glavom postavljenom na mekano uzglavlje;

2.  lagano pridržavanje udova oboljelog radi spriječavanja da se zbog trzanja ne povredi;

3.  otkapčanje odjeće oko vrata;

4.  odstranjivanje stranog tijela iz usne šupljine i postavljanje, bez nasilnog rastvaranja čeljusti, mekanog predmeta između zubi;

5.  davanje oboljelom osvježavajućeg bezalkoholnog napitka nakon završetka napadaja.

m) Nesvjestica

Član 36.

Za nesvjesticu prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  iznošenje oboljelog na svježi zrak i postavljanje u bočni položaj;

2.  olabavljenje odjeće u dijelu koji steže tijelo;

3.  rashlađivanje lica i prsa oboljelog hladnom vodom;

4.  davanje oboljelom osvježavajućeg bezalkoholnog napitka nakon povratka svijesti.

n)  Otrovanje hranom

Član 37.

Prva pomoć pri otrovanju hranom obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.  ukloniti otrovanu hranu izazivanjem povraćanja;

2.  osigurati unesrećenom mirovanje.

Povraćanje se ne smije izazivati ako je otrovani u nesvjesti ili je progutao neku jetku tvar.

o)  Ugriz otrovnih kukaca

Član 38.

Za ugriz otrovnih kukaca, prva pomoć obuhvaća primjenu ovih pastupaka:

–    mjesto ugriza ili uboda premazati amonijakom, zatim rashladiti oblogom alkohola ili rastvora natrijevog bikarbonata ili kuhinjske soli u vodi,

–  okolinu ugriza ili uboda namazati nekom antialergijskom mašću.

p)  Ugriz otrovnih zmija

Član 39.

Za ugriz otrovnih zmija prva pomoć obuhvaća primjenu ovih postupaka:

1.   stezanje trakom uda 10 centimetara iznad mjesta ugriza zmije bez prekidanja arterijskog krvotoka; povesku treba popuštati svakih 15 do 20 minuta u trajanju od jedne minute i premještati je svaki put 5 cm naviše;

2.  imobilizacija uda;

3.    izazivanje krvarenja na mjestu ugriza rasjecanjem kože u obliku križa dezinficiranim nožem, a isisavanjem krvi iz rane samo ako se prva pomoć daje neposredno nakon ugriza zmije i ako osoba koja pruža prvu pomoć nema otvorene rane u usnoj šupljini;

4.  osiguranje mirovanja ugriženog;

5.  davanje ugriženom da pije dovoljno tekućine.

Ugriženom se ne smije dopustiti da uzima alkoholno piće.

V.  SANITETSKI MATERIJAL ZA PRVU POMOĆ

Član 40.

Na svakom mjestu gdje istovremeno obavlja poslove i radne zadatke do 20 radnika, za davanje prve pomoći mora se osigurati osnovni sanitetski materijal, i to:

1.  10 sterilnih prvih zavoja

2.  4 kaliko zavoja dužine 5 m a širine 8 cm

3.  2 komada flasterskog zavoja

4.  4 omota sterilne gaze

5.  2 omota vate po 25 g

6.  1 paket staničevine za oblaganje udlaga

7.  2 trokutne marame i 4 sigurnosne igle

8.  4 elastična zavoja za fiksaciju udlaga različite veličine

9.     4 vatirane udlage različitih veličina za imobilizaciju prijeloma kostiju (2 komada Kramerovih po 100 cm i 2 komada po 50 cm duljine i 10 cm širine) ili odgovarajući broj pneumatskih udlaga

10.  6 komada naprstaka od kože u tri veličine

11.  1 anatomska pinceta

12.  1 škare obične i 1 za rezanje zavoja sa zavrnutom glavicom

13.  2 bočice 2% Dezola, 250 g natrijevog bikarbonata (soda bikarbona), 100 g soli, parafinsko ulje, aktivni ugljen, 500 g 70% alkohola.

Ako na mjestu rada istovremeno obavlja poslove i radne zadatke više od 20 radnika, na svakih daljnjih 50 radnika mora se osigurati dodatni osnovni sanitetski materijal u količinama i vrstama ovisno o učestalosti i vrsti povreda.

Član 41.

Osim osnovnog sanitetskog materijala prema članu 40. ovoga pravilnika za davanje prve pomoći za bolesti i oštećenja koja mogu nastati zbog osobitosti procesa rada, na mjestu rada gdje istovremeno obavlja poslove i radne zadatke do 20 radnika, mora biti osiguran i dodatni materijal, i to:

1.   gdje mogu nastati teže povrede, bolesti ili otrovanja (npr. povrede kralježnice, zdjelice, otrovanja plinovima, toplotni udar, kesonska bolest, udar električnom strujom):

–  nosila

–  5 komada velikih gaza (moguće otvorene povrede trbuha i prsnog koša, velike opekotine, smrznuća i smrzotine)

2.  pri ronilačkim radovima i radovima u kesonu:

–  komora za dekompresiju

3.  gdje postoji izloženost kloru, fosgenu, dušičnim oksidima, ozonu:

–  1 aparat s komprimiranim kisikom i Ambu respirator

4.  gdje postoji izloženost cjanovodiku i cijanidima:

–  ampule amilnitrita (10 ampula)

–  ampule 25% natrijevog tiosulfata (5-10 ampula)

–  ampule 3% otopine natrijevog nitrita (5-10 ampula)

5.  gdje postoji izloženost organoforsornim insekticidima i karbamatima:

–  ampule atropin sulfata 1 mg (200 ampula)

–  2% otopina natrijeva bikarbonata

–  ampule pralidoksima (reaktivator kolinesteraze kod otrovanja organofosfornim spojevima)

6.  gdje postoji izloženost kiselinama i lužinama:

–  2% otopina kalijeva bikarbonata

–  2% otopina natrijeva bikarbonata

–  3% otopina borne kiseline

–  otopina natrijeva sulfata i suspenzija magnezijeva oksida (izloženost fluorovodičnoj kiselini)

7.  gdje postoji mogućnost ugriza otrovnih kukaca i otrovnih zmija:

–  amonijak (100 gr)

–  protivzmijski serum (5 ampula)

–  antialergična mast.

Ako na mjestu rada istovremeno obavlja poslove i radne zadatke više od 20 radnika, na svakih daljnjih 50 radnika mora se osigurati dodatni materijal po vrsti i u količini ovisno o stupnju izloženosti.

VI.  ZAVRŠNE ODREDBE

Član 42.

Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju se primjenjivati propisana pravila zaštite na radu o prvoj pomoći za oštećenja zdravlja radnika na radu.

Član 43.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu šest mjeseci nakon objave u “Narodnim novinama”.