Prvi način je za radnike čiji je posao isključivo vezan za dolazak na radno mjesto u tvrtku jer se takav posao ne može obavljati od kuće: npr. industrija, poljoprivreda, građevina i sl. Prethodno navedeni poslodavci uveli su rotacije radnika u vidu rada u dvije ili više smjena ili rad tjedan za tjedan i sl.  

Drugi način, o kojem ćemo ovdje podrobnije pisati, jest da radnici koji prema naravi svoga posla, a koji je pretežito uredskog tipa (IT, administracija, financije, komercijala, marketing, poslovi savjetovanja i usluge i sl.) mogu taj posao obavljati i od kuće. To su poslovi administrativnog tipa, niskog rizika koji su gotovo u potpunosti vezani za rad s računalom i računalnom opremom, te će shodno tome sigurnosni zahtjevi iz područja zaštite na radu svoditi na zadovoljenje odredaba Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05). 

Rad od kuće prema pojmovniku Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) bi spadao u izdvojena mjesta rada, odnosno u prostore koji nije prostor poslodavca, te samim time niti pod njegovim nadzorom. Kuća, odnosno dom koji po svojoj inicijalnoj namjeni ne spada u kategoriju poslovnog prostora tako da se niti sve odredbe propisa iz područja zaštite na radu ne mogu u potpunosti primijeniti na takav prostor. Ovdje prvenstveno mislim na odredbe Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18)  i Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/20).

U ovoj situaciji nužno je da poslodavac na odgovarajući način u suradnji s radnikom i svojim stručnim službama razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva koji se odnose na navedene poslove. To može uključivati i pregled prostora u kojem će radnik obavljati rad ili druge načine kojima će se potvrditi odgovarajuća primjerenost u odnosu na vrstu poslova koje će se obavljati na izdvojenom mjestu rada (radu od kuće). 

Sigurnosne zahtjeve prostora kod kuće potrebno je razmatrati i ocjenjivati u opsegu koji odgovara prirodi poslova koje radnik obavlja za poslodavca, te se radniku koji radi od kuće trebaju osigurati uvjeti rada što sličniji kakvi su u objektu poslodavca. U svakom slučaju u ovoj specifičnoj situaciji mora postojati i pojačana volja i odgovornost od strane radnika za odgovornim i savjesnim radom u odgovarajućem radnom okruženju prema načelima zaštite na radu.  Osobito stoga  jer radi u prostoru u kojem ne može biti nadziran od strane poslodavca, a što je jedan od osnovnih zahtjeva i instrumenata zaštite na radu koje je poslodavac dužan raditi u svrhu svoje temeljne zadaće organizacije, provedbe i nadzora nad zaštitom na radu.  

Moglo bi se reći, slijedom prethodno navedenog, da je radom od kuće sužena primjena načela objektivne odgovornosti poslodavca za nastalu ozljedu, odnosno štetu radniku nastalu po osnovi njegovog posla kojeg radi za poslodavca. 

Rad od kuće bi svakako trebalo urediti kroz ugovor o radu ili aneks postojećeg ugovora o radu  u kojem poslodavac u suradnji s radnikom razmatra ispunjenje uvjeta zaštite na radu, a što u skladu s navedenim može uključivati i pregled u prostoru u kojem će radnik obavljati rad. Bitno je naglasiti frazu “može uključivati” što naravno znači da radnik na to i ne mora pristati, ali svakako je bitno da se nađe zajednički jezik i kompromis u svrhu stvaranja što boljeg, zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja u kući. 

U skladu s odredbama članka 17. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19), ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim obveznog sadržaja koji je propisan člankom 15. Zakona o radu, mora između ostalog sadržavati i dodatne podatke o strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati odnosno uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s navedenim. Pri tome su radnik i poslodavac potpuno slobodni u ugovaranju naknade odnosno načina obračuna troška npr. vlastite opreme, električne energije, interneta i drugih troškova. 

Treba još dodati da u navedenom privatnom prostoru ne postoji obveza ispitivanja radne opreme i radnog okoliša u smislu odredbi Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16) i Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša (NN 16/16) te da se u slučaju kada radnik sam obavlja navedene poslove u stanu ili kući ne primjenjuju odredbe propisa zaštite na radu vezano za evakuaciju i spašavanje te pružanja prve pomoći. 

Još jedan podatak čisto kao zanimljivost. Podaci s terena govore da su mnogi poslodavci uvidjeli znatne uštede u režijskim troškovima svojih poslovnih objekata uslijed pojačanog rada radnika od kuće.