Foto: Peggy & Marco Lachmann-Anke/Pixabay

Jedno od pitanja koje muče brojne poslodavce jest što učiniti kada odlučite uvesti nadzorne uređaje, odnosno kamere za povećanje sigurnosti na radnom mjestu, ali je radničko vijeće protiv te odluke.

Naime, temeljem čl. 43. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14. i 118/14. – dalje Zakon), poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.

Nadzorne kamere da, ali ne uvijek

Tako se smiju postaviti za nadziranje ulaza i izlaza iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događanja na radu ili u vezi s radom.

No, zabranjeno je postavljanje spomenutih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

Foto: StockSnap/Pixabay

Problem nastaje kada nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja.

Naime, u čl. 43. st. 4. Zakon propisuje da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje na taj način isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.

U sljedećem stavku Zakon propisuje da ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu.

Više zakona obrađuje nadzorne kamere

U Zakonu o radu (NN 93/14. i 127.17.) arbitražno rješavanje sporova i arbitražne odluke propisano je u čl. 210. – 212.

Čl. 151. st. 4. i 5. istog Zakona, propisuju da ako radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka i da arbitražu iz st. 4. ovoga članka provodi arbitar kojeg s liste, koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odaberu strane u sporu, odnosno koju odrede sporazumno.

Inače, u Hrvatskoj, korištenje nadzornih kamera na radnom mjestu regulirano je nizom zakona i propisa koji se tiču zaštite osobnih podataka, radnih odnosa i prava radnika. Neki od ključnih zakona koji se bave ovim pitanjima uključuju:

1. Zakon o radu
2. Zakon o zaštiti na radu
3. Zakon o zaštiti osobnih podataka (ZZOP)
4. Kolektivni ugovori i pravilnici o radu

Važno je napomenuti da je primarni cilj svih navedenih zakona i propisa zaštita prava radnika, privatnosti i osobnih podataka. Poslodavci trebaju osigurati transparentno i odgovorno korištenje nadzornih kamera, uz poštivanje svih prava i obveza radnika. Uvijek je preporučljivo konzultirati aktualne verzije zakona i propisa te, po potrebi, potražiti pravni savjet kako bi se osiguralo pravilno postupanje u vezi s korištenjem nadzornih kamera na radnom mjestu.