📌 Pitanje iz prakse:
„Kod zapošljavanja osoba koje rade za opće dobro, primjerice zatvorenika, postoji li obveza provođenja liječničkog pregleda? Riječ je o povremenim poslovima, poput čišćenja u komunalnim poduzećima, koji traju nekoliko dana.“

Riječ je o situacijama koje su sve češće u lokalnim sredinama – komunalna poduzeća i javne ustanove povremeno angažiraju zatvorenike ili osobe kojima je izrečena alternativna kazna rada za opće dobro. Iako se ovakvi angažmani najčešće odvijaju u duhu pomoći zajednici i kratkotrajne suradnje, iz perspektive propisa o zaštiti na radu, ovdje ne vrijedi pravilo „radi se samo nekoliko dana – ne treba ništa posebno“.

Zakon o zaštiti na radu u Hrvatskoj jasno propisuje. Svaka osoba koja obavlja rad mora biti obuhvaćena zaštitnim mjerama neovisno o vrsti ugovora, duljini angažmana ili specifičnom statusu. Dakle, u trenutku kada osoba – ma tko ona bila – započinje s radom na lokaciji poslodavca i pod njegovim nadzorom, taj poslodavac postaje odgovorna osoba u sustavu zaštite na radu. Ova odgovornost uključuje i obvezu provođenja liječničkog pregleda. Međutim, i sve druge klasične elemente sustava zaštite. To su: upoznavanje s procjenom rizika, osposobljavanje za rad na siguran način te provedba tehničkih i organizacijskih mjera zaštite.

Liječnički pregled ovisi o procjeni rizika

Image by pressfoto on Freepik

Što se tiče liječničkog pregleda, isti nije nužan za sve poslove. S druge strane, nužan je za poslove s posebnim uvjetima rada. I to bez obzira na trajanje. Ključno je utvrditi radi li se o poslovima na kojima postoje posebni uvjeti rada – primjerice rad s kemikalijama, rad na otvorenom, izloženost prometu, ručno podizanje tereta ili rukovanje mehanizacijom.

Ako ti uvjeti postoje, tada je obveza poslodavca da prije početka rada osigura prethodni liječnički pregled. Ako se, pak, radi o niskorizičnim poslovima, primjerice ručnom čišćenju manjih površina bez opasnosti, tada se, uz pravilno provedenu procjenu rizika, može isključiti potreba za pregledom. Međutim, to mora biti jasno dokumentirano.

Naposljetku, valja imati na umu i element pravne odgovornosti. Ako dođe do ozljede na radu osobe koja je angažirana kroz ovakvu vrstu rada, odgovornost za nepridržavanje zakona snosi poslodavac u punom opsegu. Dakle, jednako kao i kod svojih stalnih zaposlenika. U tom smislu, povremenost angažmana nije olakotna okolnost.  Štoviše, potencijalna je pravna mina ako sustav zaštite nije dosljedno primijenjen.

Odgovornost poslodavca pri radu za opće dobro ne poznaje privremeni status

U suštini, najbolje je da tvrtka za koju radnik iz kaznionice radi pošalje istog na medicinu rada i osposobi ga za rad na siguran način. Time, tvrtka u vidu zakona i sigurnosti, štiti radnika, ali i sebe.

Za komunalne tvrtke, jedinice lokalne samouprave i druge javne sustave koji u suradnji s pravosudnim tijelima redovito uključuju osobe na radu za opće dobro, preporuka je da izrade interni protokol postupanja. Isto jasno uređuje sve aspekte zaštite na radu u tim slučajevima. Dakle, od prijave dolaska do evidencije osposobljavanja i potvrde o zdravstvenoj sposobnosti. Takva prevencija će zadovoljiti zakon, ali i elementarne profesionalne etike prema osobama koje, neovisno o razlogu dolaska, tog dana – rade.