Zaštita na radu i strani radnici: ključni izazovi za poslodavce i stručnjake

Image by DC Studio on Freepik

Prema najnovijim podacima MUP-a, u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2025. izdano je 124.126 dozvola za boravak i rad. Najviše ih je u turizmu i ugostiteljstvu (43.629). Potom u graditeljstvu (35.736), industriji (16.126), prometu i vezama (8957) te trgovini (6239). U istom je razdoblju izdano 63.907 dozvola za novo zapošljavanje.

Ovaj je volumen manji nego lani u istom razdoblju (oko 20 tisuća manje dozvola). To upućuje na hlađenje potražnje ili strože uvjete odobravanja. U ljetnim nadzorima na Hvaru glavni državni inspektor Andrija Mikulić naveo je nalaze koji uključuju neprijavljene i neosposobljene strane radnike. Odlučili smo stoga, proširiti naš uvid u stanje nadzora i usklađenosti.

Tko i što nadzire: osposobljavanje, dokumentacija i smještaj

Zaštita na radu obvezuje poslodavca da radnika osposobi za siguran rad. Dokumentacija mora biti na hrvatskom jeziku ili s ovjerenim prijevodom. Ako radnik još nije osposobljen, može raditi isključivo pod nadzorom osposobljenog radnika najdulje 60 dana. Inspekcija rada pritom provjerava osposobljenost, evidenciju radnog vremena, zakonitost zapošljavanja, a novije izmjene propisa o strancima povećale su kazne i omogućile privremeno zatvaranje poslodavaca zatečenih u prekršaju.

Uz to, država je najavila stroži nadzor smještaja stranih radnika, iako je u praksi provedba još nedorečena, što potvrđuju i novinski navodi o pretrpanim i neadekvatnim uvjetima. Sezonski presjek inspekcija dodatno ilustrira razmjere: samo tijekom jednog vala nadzora izrečene su zabrane obavljanja djelatnosti na 30 dana zbog nezakonitog rada stranaca bez dozvole ili potvrde, a za brisanje zabrane poslodavci su uplaćivali fiksne iznose po radniku.

Najčešći problemi na koje nailaze radnici, poslodavci i stručnjaci ZNR-a

Izvor: MUP

Radnici se najčešće suočavaju s jezičnim barijerama u sigurnosnim uputama, kasnim ili nevaljanim osposobljavanjima, lošim smještajem i nejasnim radno-pravnim odnosima. Poslodavci se bore s fragmentiranom regulativom (Zakon o strancima + radno pravo + ZNR + lokalna pravila), kratkim rokovima popunjavanja sezonskih mjesta i verifikacijom stvarnih kompetencija kandidata.

Stručnjaci ZNR-a često zatiču: neadekvatnu procjenu rizika za konkretna radna mjesta novopridošlih radnika, neusklađene prijevode procedura, improvizirane “shadowing” prakse dulje od dopuštenih 60 dana, manjkav nadzor nad radom posredničkih agencija te koliziju propisa u okolišnim temama (npr. buka, smještaj) koje izravno utječu na sigurnost i zdravlje. Nadzorni trendovi potvrđuju fokus na neprijavljen rad, neosposobljenost i nedostatke u evidencijama, uz pojačanu financijsku represiju i privremena zatvaranja.

PREPORUKE PRAKSI

1. Onboarding „u 72 sata“: pregled liječničke sposobnosti, inicijalno osposobljavanje s provjerom razumijevanja (ne samo potpis), vizualne upute i piktogrami, trenutačno izdavanje OZO-a i mentorstvo s jasnim datumom završetka nadziranog rada (≤60 dana).
2. Dvojezični ZNR paket: hrvatski + jezik radnika (ili engleski) za ključne upute, radne naloge i postupke u izvanrednim stanjima; ovjereni prijevodi za formalne dokumente.
3. Procjena rizika po radnom mjestu: ažuriranje za svaki “val” novih radnika i svaku smjenu tehnologije; dokazive toolbox-sesije i testovi razumijevanja, uz evidencije koje prolaze inspekciju.
4. Due diligence posrednika: provjeriti licence i usklađenost agencija; ugovorno vezati obveze za smještaj i osposobljavanje; pripremiti se na strože kontrole i veće kazne.
5. Smještaj kao faktor sigurnosti: standardizirati minimalne uvjete (temperatura, ventilacija, sanitarni uvjeti, broj osoba po sobi) jer loš smještaj diže rizik od nesreća i bolovanja; očekivati pojačane nadzore.