Vodič za strane radnike iz Zakona o radu i zaštite na radu izdan i dostupan na 5 jezika
2. svibnja 2024.
Image by pch.vector on Freepik
Republika Hrvatska obvezna je poštivati sve međunarodne standarde, promicati i poduzimati mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje prevencije i visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu.
No, nacionalni aktualni podaci ukazuju na kontinuirani trend rasta prijavljenih ozljeda na radu.
Prošle godine registrirano je 17.240 ozljeda i 413 profesionalnih bolesti, tako da zadnjih šest godina bilježimo ukupno 101.691 ozljedu na radu, i 5079 profesionalnih bolesti, piše Vitomir Begović na stranicama Matice sindikata. U 2023. godini tako zabilježeno je i 49 smrtnih slučajeva radnika u prostorima poslodavca, od čega je 17 radnika umrlo na radnom mjestu od bolesti.
U Hrvatskoj 76 inspektora zaštite na radu
Ukupno je u zadnjih šest godina smrtno stradalo na radu 327 radnika, od čega njih 198 uslijed nesreća, a čak 129 zbog bolesti.
Nastavlja kako se preventivno djelovanje s ciljem sprječavanja propusta, nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom očekuje prije svega od poslodavaca i njihovih zaduženih osoba, ali isto tako i od učinkovitog djelovanja i nadzora poštivanja propisa i mjera, iz djelokruga inspekcije zaštite na radu i djelovanja timova medicine rada.
Nažalost i u ovom području svjedočimo iz godine u godinu nedovoljnoj ekipiranosti, odnosno podkapacitiranosti tih subjekata.
U ovom trenutku broj zaposlenih inspektora u području zaštite na radu je 76, što je svega 63 posto u odnosu na planirani broj utvrđen unutrašnjom organizacijom Državnog inspektorata.
Inspektor zaštite na radu ‘tražena roba’
Ukoliko taj broj usporedimo s preporukom Međunarodne organizacije rada da na 10.000 radnika bude jedan inspektor, onda možemo zaključiti da nedostaje gotovo 87 izvršitelja!
Tijekom 2023. godine svakog dana prosječno je na bolovanju bilo 63.499 osoba, od toga na teret sredstava HZZO-a 31.352 osobe, a na teret poslodavca 32.147 osoba. U prosjeku svaki radnik u Hrvatskoj u prošloj je godini bio oko 11 dana na bolovanju.
Najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad između ostalih bile su bolesti mišićno-koštanog sustava (od kojih su bile najčešće bolesti intervertebralnih diskova i dorzopatije), zatim prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka; akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.
