Zaštita na radu je tema čiji detalji često ostaju u sjeni kompleksnih zakonskih propisa, iako je njezina praktična primjena ključna za sigurno i zdravo radno okruženje.

Članak 20. Zakona o zaštiti na radu te Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu jasno definiraju pravila koja se odnose na organizaciju i provođenje ovih poslova, no što to konkretno znači za poslodavce i stručnjake?

Prema zakonu, stručnjak zaštite na radu koji je zaposlen kod poslodavca ne mora se isključivo baviti ovim područjem niti raditi u punom radnom vremenu. Poslodavci mogu kombinirati ove poslove s drugim zadacima koje stručnjak obavlja.

Također, poslodavac može angažirati ovlaštene osobe za specifične zadatke poput osposobljavanja radnika, izrade procjene rizika ili ispitivanja radne opreme i okoliša. Kako navodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, iako zakon ne definira minimalno vrijeme potrebno za ove poslove, poslodavac mora uvažavati procjenu rizika, stanje zaštite na radu te broj radnika kako bi odredio opseg i vrijeme potrebno za obavljanje ovih poslova.

Tko sve može obavljati poslove zaštite na radu?

Prema Pravilniku, stručnjak zaštite na radu može biti osoba s odgovarajućim obrazovanjem iz tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti. U slučaju poslova s malim rizicima, poput administrativnih i uredskih poslova, stručnjaci mogu biti i osobe društvenih znanosti, primjerice ekonomisti, pravnici ili psiholozi. No, kriteriji za „blaže uvjete“ vrijede samo za situacije gdje više od 80% radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima.

Zanimljivo je da poslodavci s manje od 49 zaposlenih mogu sami obavljati ove poslove, pod uvjetom da su tijekom školovanja stekli potrebna znanja o zaštiti na radu.

Ovo obuhvaća, primjerice, liječnike, farmaceute, veterinare, ali i javne bilježnike ili odvjetnike s položenim pravosudnim ispitom. Ipak, takve osobe ne mogu preuzeti ulogu stručnjaka zaštite na radu kod većih poslodavaca (50 do 249 zaposlenih), čak ni u slučajevima gdje prevladavaju mali rizici.

Kako ugovoriti i osigurati poslove zaštite na radu: 10 ključnih koraka

Pravilnik omogućuje jasnu prilagodbu stručnih uvjeta vrsti i obimu poslova, no poslodavci moraju biti svjesni da definiranje obveza u ovom području nije samo formalnost.

1. Procjena trenutnog stanja zaštite na radu
   Pregledajte postojeće procjene rizika, stanje radne opreme, radnog okoliša te organizaciju zaštite na radu. Ovo je ključni korak za utvrđivanje stvarnih potreba i obveza.
2. Identifikacija poslova zaštite na radu
   Na temelju procjene rizika i broja zaposlenih, odredite koje točno poslove treba provoditi: osposobljavanje radnika, izrada procjena rizika, ispitivanja radne opreme i okoliša ili nešto drugo.
3. Odabir kvalificiranog stručnjaka zaštite na radu
   Ako je u vašoj tvrtki zaposlen stručnjak za zaštitu na radu, provjerite je li njegovo obrazovanje i razina stručnosti (I. ili II. stupnja) odgovarajuća za vaše potrebe. Ako nemate stručnjaka, angažirajte ovlaštenu osobu ili tvrtku.
4. Provjera uvjeta za obavljanje poslova unutar tvrtke
   Ako poslodavac planira osobno obavljati poslove zaštite na radu, provjerite uvjete koje treba zadovoljiti – primjerice, relevantno obrazovanje ili znanje stečeno tijekom školovanja.
5. Ugovaranje poslova zaštite na radu s vanjskim pružateljem usluga
   Kada angažirate ovlaštenu osobu ili tvrtku, osigurajte da ugovor precizno definira obujam poslova i odgovornosti, kao i rokove za njihovo obavljanje.
6. Redovita osposobljavanja radnika
   Organizirajte osposobljavanje radnika iz područja zaštite na radu sukladno propisima i specifičnostima radnih mjesta. Ovaj zadatak može obaviti stručnjak unutar tvrtke ili vanjski pružatelj usluga.
7. Praćenje i ažuriranje procjena rizika
   Procjena rizika mora biti ažurirana u skladu s promjenama radnih procesa, radnog okoliša ili opreme. Osigurajte da je ovaj zadatak redovito uključen u vaše obveze.
8. Osiguranje dokumentacije i evidencija
   Vodite urednu evidenciju o svim poslovima zaštite na radu, uključujući osposobljavanje, ispitivanja radne opreme i okoliša te mjere poduzete na temelju procjene rizika.
9. Prilagodba sustava zaštite na radu djelatnosti i rizicima
   Tvrtke s malim rizicima (npr. uredski poslovi) mogu primjenjivati blaže kriterije, ali je važno uskladiti sustav sa zakonskim propisima kako bi se izbjegle eventualne kazne ili problemi tijekom inspekcija.
10. Redoviti nadzor i unapređenja
    Osigurajte kontinuirano praćenje stanja zaštite na radu. Redoviti pregledi, inspekcije i konzultacije s nadležnim stručnjacima pomoći će u održavanju zakonske usklađenosti i sigurnosti radnog okruženja.