Nove tehnologije, novi rizici: Zaštita od požara u modernim zgradama
5. lipnja 2024.Opasnost karcinogena u radnom okruženju: Koliko je vaše zdravlje u opasnosti?
19. lipnja 2024.Povijest razvoja zaštite na radu u tekstilnoj industriji obilježena je nizom ključnih događaja i tragedija koje su oblikovale današnje standarde sigurnosti. Tekstilna industrija, kao jedan od najstarijih industrijskih sektora, suočila se s brojnim izazovima u osiguranju zdravlja i sigurnosti svojih radnika.
Prvi značajan korak napravljen je u Velikoj Britaniji 1867. godine donošenjem Zakona o tvornicama, koji je postavio temelje za regulaciju radnih uvjeta. Ovo zakonodavstvo uključivalo je ograničenje radnog vremena i poboljšanje sigurnosnih mjera, čime je pokrenut proces uspostave osnovnih standarda zaštite na radu.
Osnivanje Međunarodne organizacije rada (ILO) 1919. godine predstavljalo je globalni pomak prema unapređenju radnih uvjeta. ILO je kroz svoje konvencije i preporuke postavio globalne standarde za zaštitu na radu, omogućujući međunarodnu suradnju u osiguravanju sigurnosti radnika.
Temelj za osnivanje OSHA-e
Donošenje Zakona o zaštiti na radu i zdravlju (OSHA Act) u Sjedinjenim Američkim Državama 1970. godine bilo je prekretnica u američkom zakonodavstvu, stvarajući temelje za osnivanje Agencije za zaštitu na radu (OSHA). Ovaj zakon postao je model za mnoge druge zemlje u razvoju vlastitih programa zaštite na radu.
Europska unija je 1989. godine donijela Europsku okvirnu direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu (89/391/EEZ), koja je uspostavila osnovne principe za osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika unutar EU. Ova direktiva zahtijeva od poslodavaca da ocijene rizike i poduzmu potrebne mjere za zaštitu radnika.
Posebnu pažnju zaslužuje tragičan događaj u Bangladešu od prije 11 godina, točnije 2013. godine, kada se srušila zgrada Rana Plaza, usmrtivši više od 1100 radnika i ozlijedivši tisuće drugih. Ova tragedija, uzrokovana strukturnim nedostatcima i ignoriranjem sigurnosnih upozorenja, potaknula je globalne inicijative za poboljšanje sigurnosnih standarda u tekstilnoj industriji.
Brojni propusti u osiguravanju sigurnosti
Tragedija se dogodila 24. travnja kada se osmerokatna zgrada u Dhaki, koja je sadržavala nekoliko tekstilnih tvornica, srušila. Ovaj stravičan događaj rezultirao je smrću više od 1100 radnika i ozljedama tisuća drugih. Rana Plaza zgrada bila je izgrađena bez odgovarajućih građevinskih dozvola i nije zadovoljavala osnovne sigurnosne standarde. Vlasnici su dodali dodatne katove na strukturu koja nije bila dizajnirana da izdrži takvo opterećenje, što je značajno povećalo rizik od kolapsa.
Dan prije katastrofe, pojavile su se pukotine na zidovima, ali unatoč jasnim upozorenjima, radnici su bili prisiljeni nastaviti s radom. Ova tragedija razotkrila je ozbiljne nedostatke u regulaciji i provođenju sigurnosnih mjera u tekstilnoj industriji. Kao odgovor na katastrofu, pokrenute su globalne inicijative za poboljšanje sigurnosnih standarda, uključujući Bolji rad ILO-a i Sporazum o sigurnosti u zgradama i požarnoj zaštiti, kako bi se spriječile slične nesreće u budućnosti.
Tekstilna industrija suočava se s brojnim opasnostima, uključujući mehaničke ozljede, izloženost kemikalijama, nepravilne tjelesne posture, stres i požare. Unatoč ovim rizicima, kontinuirani napori u unapređenju radnih uvjeta kroz zakonodavstvo, međunarodnu suradnju i edukaciju radnika značajno doprinose smanjenju nesreća i poboljšanju sigurnosti radnika.
Evolucija zaštite na radu u tekstilnoj industriji svjedoči o važnosti stalnog unapređenja sigurnosnih standarda kako bi se osigurao dostojanstven i siguran radni okoliš za sve radnike.