
Ne znate trebate li elaborat zaštite od požara? Evo što vas zakon traži
23. travnja 2025.
Tehničke mjere kontrole: Ključ sigurnosti na radnom mjestu
6. svibnja 2025.U svakodnevnoj rutini većine radnika – ustajanje, dolazak na posao, obavljanje zadataka, odlazak kući – skriva se složena mreža koju čine nevidljivi rizici. Iako možda ne izazivaju trenutnu bol ili ozljedu, ti tihi faktori kumulativno narušavaju zdravlje, sigurnost i radnu učinkovitost. Upravo ti “nevidljivi neprijatelji” često ostaju zanemareni – dok ne bude prekasno.
Što su zapravo nevidljivi rizici?
Za razliku od klasičnih fizičkih opasnosti poput klizavih podova ili loše označenih prolaza, nevidljivi rizici nemaju odmah vidljive simptome. U ovu skupinu spadaju:
- dugotrajno sjedenje i neergonomski položaji tijela
- mentalna iscrpljenost
- psihosocijalni stres
- sindrom digitalnog umora očiju
- tiha napetost među kolegama
- mikroklimatski uvjeti koji ne odgovaraju normama
Prema izvještajima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja u EU upravo su mišićno-koštani poremećaji i psihosocijalni stres. Ipak, većina organizacija ih i dalje ne prepoznaje kao prioritete.
Začarani krug nelagode i prešućivanja
Tijelo se navikne – ili bolje rečeno – nauči trpjeti. Um racionalizira simptome. Poslodavci često ne prepoznaju signale jer su nevidljivi u Excel tablicama. Kultura “produktivnosti pod svaku cijenu” dodatno podupire tu šutnju. Tako nastaje začarani krug: radnici pate, prevencija izostaje, a troškovi – financijski i ljudski – rastu.
Znakovi koje ignoriramo (a ne bismo smjeli)
Ako ste se prepoznali u bilo kojoj od sljedećih situacija, vrijeme je za reakciju:
- redovite glavobolje ili bolovi u vratu
- pad koncentracije u popodnevnim satima
- osjećaj “ispražnjenosti” već sredinom tjedna
- izražen osjećaj napetosti u timu
- sve češće korištenje bolovanja
Ovi simptomi nisu slučajni. Oni su upozorenja. Vaš organizam – i vaš kolektiv – šalju vam jasnu poruku.
Rješenja postoje – ali zahtijevaju proaktivnost
Rješenja ne moraju biti kompleksna niti skupa. Ponekad su dovoljne male, ali sustavne promjene:
- Ergonomske prilagodbe radnog prostora – Pravilno postavljen monitor, ergonomska stolica i osvjetljenje po normama mogu značajno smanjiti fizičko opterećenje.
- Primjena pravila 20-20-20 – Svakih 20 minuta, gledajte 20 sekundi u točku udaljenu 6 metara – izuzetno učinkovito za zaštitu vida.
- Redovite mikro-pauze – Kratke stanke od 5 minuta svakih sat vremena smanjuju rizik od kroničnog umora.
- Edukacija o mentalnom zdravlju – Otvoreni razgovori o stresu, osigurana podrška i destigmatizacija problema ključni su za održivu organizaciju.
- Monitoring mikroklime i buke u uredu – Već za 90–130 EUR moguće je obaviti ispitivanja i dobiti konkretne preporuke za poboljšanja.
Sigurnost više nije samo fizička
U eri digitalnog i kognitivno zahtjevnog rada, redefinicija sigurnog radnog mjesta je nužnost. Ulaganje u prevenciju nevidljivih rizika donosi dugoročnu dobit: zdravije ljude, manji broj bolovanja, višu produktivnost i – ono najvažnije – bolji osjećaj pripadnosti na radnom mjestu.