Evo što činiti kada sumnjate da je radnik pod utjecajem alkohola
18. rujna 2024.Problem stalnog dizanja tereta: Tijekom 280 tisuća radnih sati, 0 ozljeda leđa
2. listopada 2024.Image by aleksandarlittlewolf on Freepik
Mehaničke opasnosti predstavljaju jedan od najčešćih izvora rizika u industriji, pri čemu dovode do ozljeda poput udaraca, prignječenja i posjekotina. Ovi rizici nastaju zbog kontakta s objektima u mirovanju ili pokretu te obuhvaćaju sve od rada s ručnim alatima do kompleksnih mehaniziranih strojeva. U kontekstu zaštite na radu, važno je razumjeti i prevenirati ove rizike kroz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera.
Rizici pri korištenju ručnog alata
Ručni alati, zbog svoje raširenosti i svakodnevne uporabe, često uzrokuju veliki broj nesreća na radnom mjestu. Posljedice mogu varirati od manjih ozljeda pa sve do ozbiljnih nezgoda koje uključuju uništavanje imovine ili materijala. Najčešći uzrok nesreća je neispravan alat, kao što su ključevi s polomljenim čeljustima, tupim pilama ili čekići s oštećenim drškama. Ove nezgode dodatno pogoršava nepravilna upotreba alata u svrhe za koje nisu namijenjeni, poput korištenja ključa umjesto čekića ili neizoliranih alata prilikom rada pod naponom.
Još jedan čest uzrok ozljeda je neispravan način rada. Primjeri uključuju držanje predmeta u ruci umjesto na osloncu prilikom piljenja ili turpijanja, ili rezanje nožem u smjeru tijela, što može dovesti do ozbiljnih posjekotina. Također, nepravilno odlaganje alata na povišenim mjestima povećava rizik od padova i ozljeda. Stoga je ključno da poslodavci osiguraju redovito održavanje i pregled alata te edukaciju radnika o pravilnim radnim postupcima.
Mehaničke opasnosti pri korištenju strojeva i mehaniziranih alata
Kada je riječ o strojevima, mehaničke opasnosti mogu proizaći iz kružnog gibanja strojnih dijelova, poput rotirajućih osovina, vratila ili spojki. Ti dijelovi, čak i ako izgledaju glatko, mogu zahvatiti kosu, odjeću ili dijelove tijela zaposlenika, što je osobito opasno kod strojeva s velikim brzinama rotacije. Rizik dodatno raste ako se radi o dijelovima strojeva koji mogu ukliještiti tijelo između dva pokretna elementa. Zaštita od takvih opasnosti postiže se postavljanjem zaštitnih naprava, koje mogu biti čvrste, automatske ili napravljene za blokiranje rada stroja u opasnim uvjetima.
Kod pravocrtnog gibanja, iako je manje učestalo nego kružno, opasnosti također postoje, posebice ako dijelovi stroja nisu u potpunosti zatvoreni. U tim slučajevima rizik od uklještenja dijelova tijela između pokretnih i nepokretnih dijelova stroja može biti visok. Zato je od ključne važnosti potpuno ograditi takve elemente strojeva kako bi se spriječio bilo kakav neovlašten pristup tijekom rada.
Opasnosti na mjestima radnog postupka
Mehaničke opasnosti često se javljaju na mjestima gdje dolazi do izravnog kontakta s materijalom tijekom procesa kao što su probijači, preše ili strojevi za savijanje. Ta mjesta obrade su izuzetno opasna jer pri izostanku adekvatne zaštite mogu rezultirati ozbiljnim ozljedama, uključujući gubitak prstiju ili šake. Ključna zaštita leži u pouzdanim zaštitnim napravama, kao što su čvrste ili automatske zaštitne barijere, te korištenje specijalnih alata i uređaja za daljinsko upravljanje materijalima kako bi se spriječio direktan kontakt radnika s opasnim dijelovima stroja.
Primjena osobnih zaštitnih sredstava (kacige, rukavice, zaštitne naočale) i poštivanje pravilnih radnih postupaka također su neizostavni dijelovi cjelokupne strategije zaštite na radu.
Vrste zaštitnih naprava
Kako bi se rizici sveli na minimum, potrebno je koristiti različite vrste zaštitnih naprava, koje možemo podijeliti na:
- Čvrste zaštitne naprave – One su nepomične i sprječavaju pristup zaposlenicima opasnim dijelovima stroja tijekom rada. Pouzdane su jer se ne mogu jednostavno ukloniti.
- Zaštitne naprave za blokiranje – Ove naprave su povezane s mehanizmom stroja te sprječavaju njegov rad sve dok su pomaknute i ne zaštićuju mjesto radnog postupka.
- Automatske zaštitne naprave – Njihova je svrha spriječiti pristup zaposlenika opasnoj zoni dok stroj radi, čime se značajno smanjuje rizik od ozljeda.
Osim zaštitnih naprava, koriste se i specijalni alati za prinošenje materijala, kao i uređaji za daljinsko upravljanje i manipulaciju materijalima. Ovi alati sprječavaju da radnikove ruke uđu u opasnu zonu stroja, čime se dodatno povećava sigurnost na radnom mjestu.
Nakon svega rečenog, vjerojatno je svima jasno da je edukacija zaposlenika, redovito održavanje alata i strojeva te primjena sigurnosnih standarda temelj svake politike zaštite na radu. A poslodavci, u suradnji sa stručnjacima zaštite na radu, imaju odgovornost osigurati sigurnost svojih radnika kroz dosljednu primjenu ovih mjera.