Moram li kao vlasnik malog obrta ispunjavati obveze iz zaštite na radu?
12. kolovoza 2025.
Inspekcijski nadzor: kako pripremom i prevencijom izbjeći visoke kazne
26. kolovoza 2025.
Image by Drazen Zigic on Freepik
Sve više zaposlenika, osobito u uredskim poslovima, veći dio radnog dana provodi za stolom, u sjedećem položaju. Na prvi pogled čini se bezopasno – nema fizičkog napora, nema izloženosti strojevima ili kemikalijama. No, upravo dugotrajno sjedenje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema koji se razvijaju postupno i često se u početku ne primjećuju. Pitanje koje mnogi postavljaju glasi: Koje smetnje nastaju kada satima radimo sjedeći?
Prva i najočitija posljedica su poremećaji u krvotoku. Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju u nogama, što povećava rizik od oticanja, proširenih vena, pa čak i stvaranja krvnih ugrušaka (tromboza). Srce i krvožilni sustav pod većim su opterećenjem jer tijelo nije u prirodnom, aktivnom stanju. Kod osoba koje već imaju predispozicije za srčane i krvožilne bolesti, višesatno sjedenje dodatno povećava rizike.
Poremećaji u krvotoku i mišićno–koštanom sustavu
Druga skupina problema odnosi se na mišićno–koštani sustav. Sjedenje, posebice u nepravilnom položaju, uzrokuje bolove u kralježnici, vratu i ramenima. Diskovi između kralježaka pod stalnim su pritiskom, što može dovesti do degenerativnih promjena i hernije diska. Zglobovi, osobito kukovi i koljena, gube pokretljivost, a mišići stražnjice i trbuha slabe jer se ne koriste dovoljno. Sve to rezultira lošim držanjem i kroničnim bolovima koji dugoročno mogu ograničiti radnu sposobnost.
Metaboličke i psihološke posljedice
No, tu problemi ne prestaju. Stručnjaci sve češće upozoravaju i na metaboličke smetnje povezane s dugotrajnim sjedenjem. Manjak kretanja usporava potrošnju kalorija, povećava razinu šećera i masnoća u krvi te može doprinijeti razvoju dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Osim toga, rad u sjedećem položaju povezan je s psihološkim opterećenjima – manjak tjelesne aktivnosti negativno utječe na raspoloženje, uzrokuje pad koncentracije i povećava rizik od stresa i anksioznosti. Drugim riječima, cijeli organizam trpi, a ne samo mišići ili kralježnica.
Odgovor na pitanje je, dakle, vrlo jasan: dugotrajno sjedenje donosi niz zdravstvenih smetnji, od cirkulacijskih i koštano-zglobnih problema do metaboličkih i psiholoških poremećaja. Prevencija se temelji na ergonomskom uređenju radnog mjesta, redovitim pauzama i kratkim vježbama tijekom dana, ali i na promjeni životnih navika izvan posla – više kretanja i manje sjedenja u slobodno vrijeme.
