Koje sve smetnje riskirate trajnim radom u sjedećem položaju?
19. kolovoza 2025.
POSLODAVAC JE NE SMIJE IGNORIRATI Temperatura radnog mjesta nije samo komfor
2. rujna 2025.
Image by Freepik
Tijekom 2024. godine inspektori rada Državnog inspektorata obavili su 5356 inspekcijskih nadzora primjene propisa u području zaštite na radu. Od toga je 731 nadzor proveden u povou ozljeda na prostorima poslodavaca. I to: 60 u slučaju smrtnih događaja, 560 zbog težih ozljeda koje su zahtijevale hitnu medicinsku pomoć i hospitalizaciju, te 111 nadzora zbog drugih ozljeda. Na temelju tih nadzora donesene su brojne prekršajne mjere. Samo u 2024. godini izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 133.697 eura. Raspon kazni propisan zakonom kreće se od 1300 do 132.000 eura, ovisno o težini i okolnostima prekršaja.
Zašto je važno shvatiti ozbiljnost kazni
Ove brojke jasno pokazuju da inspekcijski nadzor nije puka administrativna formalnost, nego ozbiljan instrument zaštite zdravlja radnika i kontrole poslodavaca. Kazna je i znak da u tvrtki postoje sustavni problemi u brizi za sigurnost zaposlenika. Kada inspektor napiše zapisnik i prekršajnu prijavu, to znači da je tvrtka zanemarila obveze koje su ujedno i zakonske i moralne: osigurati radno mjesto bez nepotrebnih rizika.
Najčešći uzroci kazni ponavljaju se iz godine u godinu. I to: neažurirana ili neizrađena procjena rizika, radnici koji nisu osposobljeni za zaštitu na radu, manjkava evidencija o zdravstvenim pregledima, neispravna radna oprema, nepropisna uporaba zaštitnih sredstava, kao i neprovedeni zakonski pregledi instalacija i radnog okoliša. Sve su to propusti koji ugrožavaju zdravlje i živote ljudi, a poslodavca izlažu ozbiljnim financijskim i reputacijskim rizicima.
Image by Freepik
Kako smanjiti rizik od kazni – prevencijom i organizacijom
Odgovor na pitanje „kako smanjiti kazne inspektora“ nije u traženju rupa u sustavu, nego u stvaranju sigurnosne kulture i sustavne prevencije. Poslodavci koji žele izbjeći visoke kazne moraju na vrijeme urediti ključne procese:
- Redovito ažurirati procjenu rizika – najmanje svake dvije godine ili nakon svake značajnije promjene u radnom procesu.
- Edukaciju radnika provoditi planski i dokumentirano, jer osposobljen radnik smanjuje rizik i za sebe i za poslodavca.
- Dokumentaciju voditi uredno i transparentno, jer u inspekcijskom nadzoru papiri često govore više od riječi.
- Radnu opremu i instalacije održavati u ispravnom stanju, s redovitim pregledima.
- Suradnja s ovlaštenom tvrtkom za zaštitu na radu donosi sigurnost jer stručnjaci prepoznaju propuste na vrijeme.
- Interni mini-auditi nekoliko puta godišnje otkrivaju rizike prije nego što do njih dođe inspekcija.
Od kazne do kulture sigurnosti
Ključno je razumjeti: kazna je samo simptom. Pravi cilj sustava zaštite na radu nije izbjeći inspektora, nego osigurati zdravije, sigurnije i produktivnije radno okruženje. Prevencija je uvijek jeftinija i korisnija od plaćanja kazni ili suočavanja s posljedicama nesreće. Poslodavci koji promijene perspektivu – od gledanja na inspekcijski nadzor kao prijetnju, prema shvaćanju ga kao priliku za poboljšanje – dugoročno grade reputaciju i stabilnost svojih tvrtki.
Pitanje za kraj nije „koliko će nas inspekcija koštati“, nego „što mi sami činimo da radnici budu sigurni, a tvrtka usklađena s propisima“. Onaj tko se na to pitanje suoči iskreno i odgovorno, smanjit će rizik od kazne prije nego što inspektor zakuca na vrata.
