Papirologija u zaštiti na radu: što o toj temi kaže dr. Rob Long

Papirologija u zaštiti na radu lako postane posao za sebe. Procjena rizika je izrađena i uvezana, evidencija osposobljavanja potpisana, zapisnici poredani po datumu. Ako dođe inspekcija, dokumenti se mogu pokazati. No, otvoreno ostaje drugo pitanje: zna li radnik na stroju prepoznati opasnost i objasniti kako će se od nje zaštititi?

Uredna dokumentacija sama nam ne daje taj odgovor. Ako je razgovor o poslu zamijenjen potpisom, imamo zapis o provedenoj aktivnosti, ali još trebamo provjeriti što je radnik razumio i kako to primjenjuje. Upravo se tom razlikom u svojim tekstovima bavi dr. Rob Long.

Što o dokumentaciji govori dr. Rob Long?

Rob Long australski je autor povezan s organizacijom Human Dymensions i pristupom Social Psychology of Risk, odnosno socijalnom psihologijom rizika, skraćeno SPoR. U njegovu je radu naglasak na ljudima, razgovoru i društvenim okolnostima u kojima se donose odluke o riziku. Ovdje razmatramo njegove javno objavljene ideje i njihovo značenje za hrvatsku praksu. Ideje su njegove, a mi ih prenosimo i razmatramo što znače za hrvatsku praksu.

U članku Proof of Safety is not Through Paperwork Long upozorava na poistovjećivanje količine dokumentacije sa sigurnošću. Predlaže da se provjera onoga što se stvarno događa oslanja i na opažanja te razgovore.

To je koristan kriterij i za našu praksu. Papirologija u zaštiti na radu ima smisla kada bilježi stvarno utvrđene rizike, dogovorene mjere i njihovu provedbu. Problem nastaje kada dovršeni obrazac postane razlog da se provjera na radnom mjestu smatra završenom.

Što potpis potvrđuje, a što još treba provjeriti?

Long piše: „A signature on a swms simply means you know how to sign a swms.” U našem prijevodu: potpis na SWMS-u znači samo da znate potpisati SWMS. Riječ je o australskom dokumentu Safe Work Method Statement, opisu sigurnog načina izvođenja rada, koji ne treba poistovjećivati s hrvatskom procjenom rizika.

Njegova je poruka da sam potpis ne pokazuje razumije li osoba rizike i može li njima upravljati. Za poslodavca zato ostaje praktično pitanje: može li radnik opisati siguran postupak i primijeniti ga na svojem poslu?

Kada papirologija u zaštiti na radu postane sama sebi svrhom

Dokumentacija je potrebna. Anparo izrađuje procjene rizika i provodi osposobljavanja, a njihova vrijednost ovisi i o tome koliko su povezani s konkretnim radnim mjestom.

Zamislimo, primjerice, da u procjeni piše kako se prolaz održava slobodnim. Tijekom isporuke u taj se prolaz privremeno odlažu kutije jer za njih nije određeno drugo mjesto. Radnik poznaje pravilo, ali organizacija posla potiče njegovo kršenje. Još jedan potpis neće riješiti pitanje gdje odložiti robu.

Papirologija u zaštiti na radu u takvoj situaciji treba zabilježiti uočeni problem i odluku o njegovu rješavanju. Nakon toga treba provjeriti je li mjera provedena. Sljedeća tablica prikazuje primjere provjera iz dobre prakse, a ne iscrpan popis zakonskih zahtjeva.

Razgovor na radnom mjestu daje dokumentaciji sadržaj

U tekstu o sigurnosnim obilascima Long naglašava: „Safety walks should be about dialogue not just monologue.” U našem prijevodu: sigurnosni obilasci trebali bi biti razgovor, a ne samo monolog.

Za početak je dovoljno uz uobičajenu provjeru postaviti otvoreno pitanje i ostaviti radniku vremena za odgovor:

• Što vas u ovom poslu najviše brine?
• Koji je dio zadatka najteže izvesti prema uputi?
• Što napravite kada oprema ne radi kako treba?
• Razlikuje li se ovaj opis posla od onoga što stvarno radite?

Odgovori mogu pokazati okolnosti koje u dokumentu nisu dovoljno obrađene. Ipak, razgovor nije završen zapisivanjem primjedbe. Treba je stručno razmotriti, utvrditi potrebne mjere i, kada je potrebno, uskladiti procjenu rizika i upute za rad.

Tako papirologija u zaštiti na radu postaje mjesto na kojem ostaje trag onoga što je provjereno i promijenjeno.

Lista provjere treba pomoći opažanju

Long u tekstu Ten Cautions About Safety Checklists liste opisuje kao „just another help for humans”, odnosno još jednu pomoć ljudima. Upozorava na njihovo mehaničko ispunjavanje bez razmišljanja i razgovora.

Lista može podsjetiti na provjeru zaštitne naprave, prohodnosti ili stanja opreme. Međutim, treba ostaviti prostor i za problem koji njezin autor nije predvidio. Ako radnik pokaže nešto važno, nedostatak odgovarajuće kućice nije razlog da opažanje izostane iz zapisa.

Što traži hrvatski Zakon o zaštiti na radu?

Razgovor s radnicima nije samo autorski prijedlog za kvalitetniji obilazak. Članak 18. stavak 5. Zakona o zaštiti na radu propisuje uključivanje radnika odnosno njihovih predstavnika u postupak procjene rizika te dokumentirane informacije o tome. Ta je formulacija uvedena izmjenama Zakona iz 2018. godine.

Članak 27. obuhvaća osposobljavanje za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu, dok članak 33. uređuje pravodobno savjetovanje s povjerenikom radnika za zaštitu na radu, među ostalim o procjeni rizika. (Zakon o zaštiti na radu, osnovni tekst)

Papirologija u zaštiti na radu zato se ne može urediti odvajanjem dokumenata od ljudi. Zakonske obveze treba provesti i dokumentirati, a pitanja, opažanja i praktični primjeri pomažu da provedba odgovara stvarnom poslu. Navedena pitanja i tablica prijedlozi su dobre prakse, a ne zakonom propisan obrazac.

Provjerite što stoji iza potpisa

Za početak otvorite procjenu rizika zajedno s radnicima na jednom radnom mjestu. Prođite opis posla i provjerite odgovara li stvarnosti. Na sljedećem obilasku zabilježite jednu konkretnu primjedbu, razmotrite je i provjerite što je nakon toga učinjeno.

Papirologija u zaštiti na radu tada ima jasnu svrhu: povezuje utvrđeni problem, odluku i provedenu mjeru. Kad ponovno otvorite dokument, trebalo bi biti moguće vidjeti i što se zahvaljujući njemu promijenilo na radnom mjestu.

Za izradu procjene rizika i osposobljavanje povezano s vašim poslovima javite nam se preko kontakt stranice Anpara.

Česta pitanja

Znači li kritika papirologije da dokumentaciju možemo zanemariti?

Ne. Propisanu dokumentaciju treba izrađivati i održavati. Kritika se odnosi na zamjenu stvarne provjere samim ispunjavanjem obrazaca. Dokument i provedba mjera trebaju odgovarati jedno drugome.

Kako uključiti radnike u procjenu rizika?

S radnicima prođite stvarne zadatke, opasnosti i način rada, a njihove primjedbe stručno razmotrite pri izradi ili dopuni procjene. O uključivanju trebaju postojati dokumentirane informacije, kako propisuje članak 18. stavak 5. Zakona.

Provodi li Anparo SPoR ili surađuje s dr. Longom?

Ne. SPoR i povezani alati Longov su rad. Ovdje prenosimo i razmatramo njegove ideje; time ne predstavljamo suradnju niti provođenje njegova programa. Anparo pruža svoje usluge zaštite na radu.