Zašto je ispitivanje radnog okoliša važno za sigurnost radnika
30. rujna 2025.
Novo istraživanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) otkriva zabrinjavajući trend. Naime, svaki treći radnik u Europskoj uniji izložen je barem jednom klimatskom riziku na radnom mjestu. Ekstremne temperature, loša kvaliteta zraka, poplave, požari i druge posljedice klimatskih promjena sve više utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenih. Takvi podaci potvrđuju da klimatske promjene nisu samo ekološko, nego i ozbiljno radno-zdravstveno pitanje.
Prema istraživanju, 31 % ispitanika zabrinuto je zbog utjecaja vremenskih prilika na njihovo zdravlje i sigurnost na poslu. Posebno su ranjivi radnici koji obavljaju poslove na otvorenom. Točnije, u poljoprivredi, građevini, komunalnim i transportnim djelatnostima. Sva radna mjesta gdje je izloženost suncu, toplini i ekstremnim uvjetima svakodnevna. No ni uredska radna mjesta nisu pošteđena, jer toplinski valovi i loša ventilacija mogu značajno smanjiti koncentraciju, povećati umor i utjecati na učinkovitost.
Procjena rizika mora uključivati klimatske čimbenike
Klimatske promjene stvaraju nove izazove u procjeni rizika. Povećana temperatura zraka može uzrokovati toplinski stres, dehidraciju i iscrpljenost, dok dugotrajna izloženost UV zračenju povećava rizik od raka kože. S druge strane, pojačana vlaga i poplave povećavaju mogućnost klizanja, strujnih udara i kontaminacije. Sve to traži od poslodavaca da u redovitu procjenu rizika uključe i klimatske čimbenike te prilagode postojeće mjere zaštite.
Image by Freepik
Procjena rizika više ne smije biti statičan dokument, već živi alat koji se ažurira prema promjenama u okolišu i radnim uvjetima. Ako su toplinski valovi sve češći, a radnici rade na otvorenom, potrebno je ponovno razmotriti raspored poslova, trajanje smjena i opremu koja se koristi. Na taj način procjena rizika postaje ključan instrument prilagodbe klimatskim izazovima.
Odgovornost poslodavaca i edukacija radnika
Rješenja postoje. EU-OSHA preporučuje tehničke mjere poput sjenila, ventilacije i zaklona, organizacijske prilagodbe radnog vremena tijekom toplinskih valova te edukaciju radnika o prepoznavanju simptoma toplinskog stresa. Jednako je važna i dostupnost pitke vode te mogućnost češćih pauza u hladu. U nekim sektorima preporučuje se uvođenje fleksibilnih rasporeda, čime se fizički zahtjevniji poslovi obavljaju u hladnijim dijelovima dana.
Klimatske promjene zahtijevaju da sigurnost na radu promatramo u novom svjetlu. Svaki poslodavac trebao bi prepoznati da se promjena klime izravno odražava na radne uvjete, a svaka mjera prilagodbe znači očuvanje zdravlja i produktivnosti radnika. Kako naglašava EU-OSHA, ulaganje u otpornost radnog mjesta na klimatske rizike nije trošak, nego nužan korak prema održivoj i sigurnoj budućnosti rada.
