Image by freepik

U velikim organizacijama, ali i u onima koje to tek postaju, uvijek se postavi pitanje – kako organizirati sustav zaštite na radu da zaista funkcionira, a ne da ostane samo na papiru? Jedan od najkonkretnijih odgovora na to pitanje zove se: Odbor za zaštitu na radu. No, što je to zapravo, tko ga treba, kako se formira i zašto se uopće time baviti?

Što je Odbor za zaštitu na radu i kome je potreban

Odbor za zaštitu na radu je savjetodavno tijelo koje okuplja sve ključne aktere – poslodavca, predstavnike radnika i stručnjake – s jednim ciljem: da se sustavno, redovito i zajednički brinu o sigurnosti i zdravlju na radu.

Zakonska obveza osnivanja postoji za sve poslodavce koji zapošljavaju 50 i više radnika. To znači da mikro i mali poduzetnici nisu dužni formirati odbor, ali to ne znači da ne bi imali koristi od sličnog modela interne suradnje. Za veće sustave – bez odbora jednostavno ne ide.

Zašto je važno imati Odbor – i što se događa ako ga nema

Postoje dvije razine odgovora. Prvo, pravna: bez Odbora, ako je zakonski obvezan, poslodavac je u prekršaju. To znači moguće kazne, inspekcije i pravne posljedice. Drugo, i važnije – organizacijska: bez aktivnog Odbora često se događa da svatko „misli da netko drugi vodi brigu o sigurnosti“. Upravo zato Odbor formalizira uloge i odgovornosti. Okuplja stručnjake i radnike za istim stolom. Otvara prostor da se na vrijeme uoče problemi i dogovore rješenja.

Zapravo, dobro formiran i aktivan Odbor najbolja je prevencija za sve one probleme koji nastanu kad „nitko ništa nije rekao, i ništa se nije znalo“.

Kako se Odbor formira i tko u njemu sudjeluje

Postupak je jednostavan, ali traži pažnju. Poslodavac donosi odluku o osnivanju Odbora, imenuje svoje predstavnike, a radnici biraju ili delegiraju povjerenike radnika za zaštitu na radu.

Odbor čine:

• predstavnik poslodavca (najčešće ovlaštenik),
• stručnjak zaštite na radu (interni ili vanjski),
• povjerenici radnika za zaštitu na radu.

Preporuka: neka sastav odražava strukturu poduzeća. Ako imate više lokacija, više smjena ili više sektora – uključite predstavnike iz svakog. U radu odbora po potrebi mogu sudjelovati i liječnik medicine rada, voditelj ljudskih resursa ili pravna služba.

Što Odbor radi i koliko često se sastaje

Najmanje jednom u šest mjeseci, Odbor analizira stanje zaštite na radu u tvrtki. Gleda broj nezgoda, razinu rizika, stanje opreme, provedbu obuka. No, sastanci nisu samo izvještaji – oni su prilika da se konkretno dogovore mjere: što treba popraviti, zamijeniti, reorganizirati.

Odbor daje preporuke. Prati provedbu. I što je ključno – stvara kulturu zajedničke odgovornosti.

Ako se pravilno vodi zapisnik sa sastanaka i ako se prijedlozi odbora pretoče u akcije – imate funkcionalan alat, a ne samo još jednu obvezu.

Za kraj – jedna praktična poruka. Poslodavci koji ozbiljno shvaćaju sigurnost na radu, ne čekaju da Odbor bude izvor problema ili prepreka. Oni ga vide kao alat za prevenciju, forum za komunikaciju i mekani mehanizam kontrole. Jer kad sve u firmi ide kako treba – nitko ne pita za Odbor. Ali kad nešto krene po zlu, svi gledaju gdje su bile točke koje su trebale reagirati.

Odbor za zaštitu na radu nije birokratski balast. On je znak da je poslodavac dovoljno odgovoran da sluša, i dovoljno organiziran da djeluje.