
Vrijeme čitanja: min
Prema Analizi ozljeda na radu za 2023. godinu koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), broj prijavljenih ozljeda na radu dosegao je 17.108 slučajeva.
Od toga, 83,58% ozljeda (14.299) dogodilo se na radnom mjestu, dok ih je još 2809 zabilježeno na putu do ili s posla. Iz ovih podataka jasno je kako ozljede i dalje predstavljaju ozbiljan izazov, osobito u pojedinim djelatnostima.
Najviše ozljeda na radu dogodilo se u prerađivačkoj industriji (3737 ozljeda), dok je najviša stopa ozljeda na 1000 zaposlenih zabilježena u sektorima opskrbe vodom, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša, sa zabrinjavajućom stopom od 24,13. Pored prerađivačke industrije, u djelatnostima kao što su građevinarstvo, trgovina te zdravstvena zaštita i socijalna skrb ozljede su također bile učestale. Što se tiče težine ozljeda, većina njih su bile lakše (91,85%), uključujući ogrebotine, manje modrice, posjekotine i nagnječenja, dok su najčešće vrste ozljeda bile rane i površinske ozljede (36,86%).
Osim ozljeda, HZJZ vodi Registar profesionalnih bolesti koji prati sve priznate profesionalne bolesti na državnoj razini te služi kao temelj za preventivne aktivnosti u zaštiti zdravlja radnika. Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, profesionalne bolesti definirane su kao bolesti koje nastaju dugotrajnim izlaganjem uvjetima rada na specifičnim poslovima.
U 2023. godini zabilježeno je ukupno 1033 slučajeva profesionalnih bolesti, od čega se njih 37 odnosi na bolesti uzrokovane azbestom, evidentirane u zasebnom registru. Profesionalne bolesti najčešće su se pojavljivale kod radnika u dobi od 41 do 60 godina (61%), dok su mlađi radnici (<31 godine) bili rjeđe pogođeni (10%). Najviša stopa profesionalnih bolesti na 100.000 zaposlenih zabilježena je u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (832,05), gdje je veliki broj slučajeva povezan s COVID-19 (975 slučajeva). Nakon COVID-19, najčešće dijagnoze bile su Sindrom karpalnog kanala (16 slučajeva) i Raynaud-ov sindrom (16 slučajeva), oba ozbiljna problema vezana za specifične uvjete i položaje pri radu.
Iza sektora zdravstvene zaštite i socijalne skrbi nalaze se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (47,12) te poslovanje nekretninama i umjetnost, zabava i rekreacija (9,80).
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu ima utjecaj i na poboljšanje produktivnosti radnika. Radnici mogu dulje i bolje doprinositi svojim radom razvoju poduzeća, a i ako su zdravi manji je broj radnih prekida zbog ozljeda, bolesti ili drugih nesreća.
Ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu rezultirati visokim troškovima za poslodavca u smislu liječenja, kompenzacija i gubitka produktivnosti. Stoga, uvođenje učinkovitih programa zaštite na radu može značajno smanjiti troškove poduzeća.


