Je li potrebna zaštita na radu za rad od kuće?

15. svibnja 2023.

Rad od kuće ili rad od doma za poslodavca je i dalje rad - koji je bez zaštite na radu nemoguć

Posljednjih godina brojna radna mjesta u tvrtkama iz raznih područja preselila su se iz ureda tvrtki u kućna okruženja.

Naime, otkako je koronakriza pogodila sve aspekte modernog svijeta, rad na udaljenost posao pokazao se u određenom trenutku kao jedini mogući. Na 'vrhu' pandemije tvrtke poput Amazona, Applea, Googlea, Twittera i Airbnb su barem dio svojih zaposlenika zamolile da ostanu u svojim domovima te nastave raditi od tamo.

U narednim godinama, trend se nastavio. Tvrtke su primijetile određene uštede na troškovima 'proizvodnje', nekim se radnicima dopalo raditi u kućnom ogrtaču i pidžami pa se malo pomalo pojava rada od kuće pokazala sve učestalijom.

No, gdje je tu zaštita na radu bez koje je svaki rad, kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama svijeta, nemoguć.

Naime, zaštita na radu (ZNR) obično se odnosi na mjere i propise koji se primjenjuju kako bi se osigurala sigurnost i zaštita zaposlenika tijekom obavljanja njihovih radnih zadataka. Kada je u pitanju rad od kuće, potreba za zaštitom na radu može varirati ovisno o vrsti posla i radnom okruženju.

U Hrvatskoj, zaštita na radu za rad od kuće, odnosno na izdvojenom radnom mjestu regulirana je Zakonom o zaštiti na radu. Prema tom zakonu, izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

Također, poslodavac je dužan osigurati siguran i zdrav radni prostor za sve zaposlenike, uključujući i one koji rade od kuće.

Ovu su tematiku objasnili i u mjerodavnom ministarstvu, gdje navode da kada se radi o pretežitom, odnosno stalnom obavljanju administrativnih, uredskih i sličnih poslovima na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je za navedene poslove obvezan izraditi procjenu rizika koja treba biti dokumentirana.

No, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike smatraju da će poslodavac, kao i u slučaju povremenog obavljanja poslova, ako je za navedene poslove procijenjen mali rizik, na odgovarajući način u suradnji s radnikom razmotriti mogućnosti ispunjenja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva koji se odnose na navedene poslove.

Uvažavajući činjenicu da stan, kuća ili drugi prostor u kojem radnik obavlja poslove s malim rizicima za poslodavca nije objekt namijenjen za rad nego stambeni objekt ili objekt druge namjene, neovisno o tome radi li se o povremenom, pretežitom ili stalnom obavljanju navedenih poslova, prema odredbi članka 3. stavka 3. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (Narodne novine, br. 105/20) obveze iz navedenog Pravilnika primjenjivat će se u onoj mjeri u kojoj ih je moguće osigurati u odnosu na osnovnu namjenu stambenog prostora i u skladu s prirodom poslova i veličinom rizika za poslove koje radnik obavlja u tom prostoru za poslodavca.

Uz pretpostavku da su zadovoljene odredbe propisa koji se odnose na stambene objekte, odredbe propisa zaštite na radu primijenit će se na odgovarajući način (u mjeri u kojoj je to moguće) uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi.

U mjerodavnom Ministarstvu napominju kako u navedenom prostoru neovisno o tome radi li se o stalnom, pretežitom ili povremenom obavljanju administrativnih, uredskih i sličnih poslova s malim rizicima, ne postoji obveza ispitivanja radne opreme i radnog okoliša u smislu odredbi Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine, br. 16/16 i 120/22) i Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša (Narodne novine, br. 16/16 i 120/22) te da se u slučaju kada radnik sam obavlja navedene poslove u stanu ili kući ne primjenjuju odredbe propisa zaštite na radu vezano za evakuaciju i spašavanje te pružanja prve pomoći.

No, rad od kuće može pružiti veću fleksibilnost i udobnost za radnika, međutim i dalje postoje potencijalni rizici za istog koji zahtijevaju pažnju.

Organizacije i zakoni mogu zahtijevati primjenu određenih smjernica za zaštitu na radu, a neki od aspekata koji se mogu uzeti u obzir uključuju sljedeće:

Ergonomija radnog mjesta: Zaposlenici bi trebali imati adekvatno namještenu radnu površinu, stolicu i računalnu opremu kako bi se spriječile ozljede leđa, vrata ili drugih mišićno-koštanih problema.
Električna sigurnost: Rad od kuće može uključivati korištenje računala, pisača i drugih električnih uređaja. Važno je provjeriti jesu li električni uređaji u dobrom stanju i ne predstavljaju li rizik od požara ili strujnog udara.
Psihosocijalni faktori: Rad od kuće može dovesti do dodatnog stresa i izolacije. Organizacije bi trebale razmotriti pružanje podrške i resursa za održavanje mentalnog zdravlja zaposlenika.
Sigurnost podataka: Osigurajte da zaposlenici imaju sigurne i zaštićene načine za pristupanje poslovnim sustavima i podacima kako bi se spriječilo curenje informacija ili neovlašten pristup.

Tako se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu u članku 17b stavcima 4. i 5. navodi kako poslodavac ima pravo ući u prostor doma radnika ili u neki drugi prostor koji nije prostor poslodavca radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika.

No, ovo je moguće samo ako je to ugovoreno između radnika i poslodavca i samo u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.

Nadalje, poslodavac je radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada dužan osigurati zaštitu privatnosti te osigurati rad na siguran način i način koji ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, kada je prema naravi posla i veličini rizika za život i zdravlje radnika procijenjenog u skladu s propisima o zaštiti na radu na izdvojenom mjestu rada to moguće.

Stoga, iako rad od kuće pruža veću fleksibilnost, poslodavci i zaposlenici u Hrvatskoj i dalje su obvezni poštivati propise o zaštiti na radu i poduzeti mjere kako bi osigurali siguran radni okoliš za zaposlene, čak i ako rade izvan ureda.

Specijalist za ovu uslugu je: