PRAVILNIK

O OSPOSOBLJAVANJU I USAVRŠAVANJU IZ ZAŠTITE NA RADU TE POLAGANJU STRUČNOG ISPITA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje sljedeće:

1. osposobljavanje radnika za rad na siguran način

2. osposobljavanje i usavršavanje poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika te osposobljavanje i usavršavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu

3. način, uvjeti i program polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, oblici stalnog osposobljavanja i stručnog usavršavanja, vođenje evidencije izdanih uvjerenja i rješenja te uspostava Registra osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu (u daljnjem tekstu: Registar)

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Osposobljavanje radnika za rad na siguran način, poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu mogu obavljati poslodavci za vlastite potrebe te fizičke i pravne osobe ovlaštene za osposobljavanja iz zaštite na radu.

I. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Članak 3.

(1) Osposobljavanje radnika za rad na siguran način (u daljnjem tekstu: osposobljavanje radnika) provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za osposobljavanje radnika, u suradnji s poslodavcem odnosno neposrednim ovlaštenicima poslodavca kod kojeg se provodi osposobljavanje radnika.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka se ne primjenjuju na naučnike te učenike na praksi čije je osposobljavanje uređeno posebnim propisom.

(3) U postupku osposobljavanja radnika, pisani materijali i upute, kao i sadržaj zapisnika iz članka 6. ovoga Pravilnika, moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku, a za stranog radnika i na jeziku koji je stranom radniku razumljiv.

Članak 4.

(1) Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika te načine primjene načela prevencije i pravila zaštite na radu u odnosu na prisutne rizike.

(2) Poslodavci mogu, ako imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami izrađivati programe osposobljavanja i provoditi osposobljavanje ili izradu programa osposobljavanja i osposobljavanje mogu povjeriti osobi ovlaštenoj za osposobljavanje radnika.

(3) Program osposobljavanja radnika se sastoji od teorijskog dijela te praćenja sigurnog načina rada radnika i ocjene praktične osposobljenosti na mjestu rada.

(4) Program osposobljavanja u teorijskom dijelu obuhvaća upoznavanje radnika s općim načelima prevencije, s pravilima zaštite na radu u odnosu na izvore opasnosti, štetnosti i napora na poslovima za koje se radnik osposobljava te sa pravima i obvezama radnika na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

(5) Program osposobljavanja u teorijskom dijelu provodi stručnjak zaštite na radu, a program se može provoditi i na daljinu odgovarajućim on-line metodama.

(6) Program osposobljavanja tijekom praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti na mjestu rada uključuje i raspoloživost te korištenje pisanih uputa za rad na siguran način kao i upute proizvođača radne opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada, a koje osigurava poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik.

(7) S programom osposobljavanja iz stavka 6. ovoga članka može se započeti tek nakon završetka teorijskog dijela iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Praćenje sigurnog načina rada i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada provodi i potvrđuje poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika koji je u postupku osposobljavanja. Neposrednim ovlaštenikom radnika smatra se onaj ovlaštenik poslodavca u čiji djelokrug rada spadaju poslovi za koje se radnik osposobljava.

(9) Postupke praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika provode poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika, koji su prethodno osposobljeni u skladu s odredbama članka 8. ovoga Pravilnika te prema Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(10) Stručnjak zaštite na radu kod poslodavca ili stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe potvrđuje cjelokupnu provedbu postupka osposobljavanja radnika u skladu s odredbama ovoga članka.

Članak 5.

Osoba koja ispunjava uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. ili II. stupnja, oslobođena je od obveze osposobljavanja za rad na siguran način.

Članak 6.

(1) O provedenom osposobljavanju radnika sastavlja se zapisnik u kojemu se navode podaci:

1. ime, prezime, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) radnika, odnosno internacionalni identifikator za stranog radnika, koji se osposobljava

2. opis poslova i aktivnosti koje će radnik obavljati te mjesto rada

3. naziv, sjedište i OIB poslodavca

4. ime, prezime i OIB osoba koje sudjeluju u postupku osposobljavanja i njihove potpise

5. oznaka zapisnika

6. mjesto, razdoblje i način provođenja teorijskog dijela osposobljavanja radnika

7. ocjena poslodavca odnosno neposrednog ovlaštenika poslodavca o sigurnom načinu rada radnika i njegovom postupanju tijekom osposobljavanja

8. mjesto i razdoblje praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika

9. naziv i podaci ovlaštene osobe (za slučaj kada je u osposobljavanju sudjelovao stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe)

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac ZOS), kojeg je poslodavac obvezan čuvati.

II. OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE POSLODAVCA ODNOSNO NJEGOVOG OVLAŠTENIKA I POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Članak 7.

Osposobljavanje i usavršavanje poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu u području zaštite na radu provode stručnjaci zaštite na radu I. ili II. stupnja zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni u ovlaštenoj osobi za poslove zaštite na radu.

Članak 8.

(1) Program osposobljavanja poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu naveden je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 1.)

(2) Program usavršavanja poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, obuhvaća obnovu znanja prema programu iz stavka 1. ovoga članka, s posebnim naglaskom na obveze i prava te upoznavanje s promjenama u propisima zaštite na radu u ovisnosti o djelatnosti poslodavca.

(3) Trajanje osposobljavanja i usavršavanja prema programu iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi najmanje 7 školskih sati.

(4) Stručno usavršavanje iz stavka 2. ovoga članka provodi se periodički, najmanje jednom u 5 godina.

Članak 9.

Osposobljavanje i usavršavanje iz članka 8. ovoga Pravilnika provodi se teorijski, a zapisnik o tome sastavlja se na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac ZOOP).

III. STRUČNI ISPIT ZA STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU

Članak 10.

(1) Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu je opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu.

(2) Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu kandidati polažu prema programu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 2.).

(3) Opći dio stručnog ispita može polagati osoba koja ima najmanje srednju školsku ili stručnu spremu.

(4) Posebni dio stručnog ispita može polagati osoba koja ima položen opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i osoba bez položenog općeg dijela stručnog ispita ako ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite.

(5) Status stručnjaka zaštite na radu (opći i posebni dio) ima osoba koja je:

1. završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položila državni ispit iz područja zaštite na radu u tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu na radu, ili

2. završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položila stručni ispit za inspektora rada u području zaštite na radu.

(6) Status stručnjaka zaštite na radu (opći dio) ima osoba koja je završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite.

Članak 11.

(1) Polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu kandidat prijavljuje ministarstvu nadležnom za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) elektronički, putem Registra.

(2) Ministarstvo rješenjem odobrava polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Kandidat je prije polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, u skladu s uputama ministarstva, obvezan dostaviti dokaz o izvršenoj uplati za naknadu troškova polaganja ispita.

(5) Sredstva uplaćena na ime naknade troškova polaganja ispita koriste se namjenski za isplatu naknada članovima i tajnicima povjerenstava za provođenje stručnog ispita, za isplatu naknada ispitivačima i tajnicima stalnog stručnog usavršavanja, za isplatu naknada predavačima za stalno stručno usavršavanje, za uspostavu i razvoj Registra te za njegovo daljnje održavanje.

Članak 12.

(1) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) odlukom utvrđuje listu ispitivača koji mogu biti članovi Ispitne komisije za stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu te tajnika Ispitne komisije (u daljnjem tekstu: Komisija S).

(2) Komisiju S i njezinog predsjednika za svaki ispitni rok imenuje rukovodeći službenik ustrojstvene jedinice za zaštitu na radu ministarstva s liste ispitivača iz stavka 1. ovoga članka, kao i tajnika Ispitne komisije.

(3) Komisiju S za opći dio čine tri ispitivača, od kojih je jedan predsjednik.

(4) Komisiju S za posebni dio čine tri ispitivača, od kojih je jedan predsjednik.

Članak 13.

(1) Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu kandidat polaže usmeno, pred Komisijom S iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(2) O provođenju stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i članovi Komisije S pojedinog ispitnog roka.

(3) Zapisnik o općem dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu vodi se na obrascu ZSIS-1, koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

(4) Zapisnik o posebnom dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu vodi se na obrascu ZSIS-2, koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 14.

(1) O mjestu i danu polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, kandidat mora biti obaviješten 30 dana prije održavanja ispitnoga roka.

(2) Kandidat može pisanim podneskom, uz odgovarajući dokaz opravdane spriječenosti, odgoditi polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, najkasnije 3 dana prije određenog ispitnog roka.

(3) Ako kandidat bez opravdanog razloga dva puta ne pristupi polaganju stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, postupak polaganja će se obustaviti.

(4) U slučaju obustave postupka polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu iz stavka 3. ovoga članka, kandidat polaganje ispita ne može zatražiti prije isteka 1 godine od dana donošenja rješenja o obustavi postupka.

Članak 15.

(1) Troškove za polaganje stručnog ispita snosi kandidat ili njegov poslodavac.

(2) Kandidatu koji je odgodio polaganje stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, uplaćeni iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka priznaje se za iduće polaganje stručnog ispita, a ako su u međuvremenu troškovi polaganja stručnog ispita utvrđeni u većem iznosu nadoplaćuje se razlika.

Članak 16.

(1) Kandidat je položio opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ako ga svi članovi komisije ocjene s ocjenom »položio«.

(2) Kandidat je položio posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ako ga svi članovi komisije ocjene s ocjenom »položio«.

(3) Kandidat koji je prijavio opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ispite polaže isti dan.

Članak 17.

(1) Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, može podnijeti zahtjev za ponovno polaganje ispita, a ispit može polagati najviše tri puta.

(2) Kandidat koji nije položio posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, može podnijeti zahtjev za ponovno polaganje ispita, a ispit može polagati najviše tri puta.

(3) Kandidatu koji opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu polaže na istom ispitnom roku, a položi samo opći dio, izdat će se uvjerenje o položenom općem dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu.

(4) Ako kandidat stručni ispit ne položi u roku od 1 godine od dana podnošenja zahtjeva, postupak polaganja će se obustaviti.

Članak 18.

(1) Osobi koja je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, izdaje se uvjerenje o položenom općem dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac USIS-3).

(2) Osobi koja je položila posebni dio stručnog ispita izdaje se uvjerenje o položenom posebnom dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac USIS-4).

(3) Osobi koja je položila opći i posebni dio stručnog ispita istoga dana, izdaje se uvjerenje o položenom općem i posebnom dijelu stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac USIS-5).

Članak 19.

Administrativne poslove obavlja tajnik Komisije S.

Članak 20.

(1) Visinu troškova stručnog ispita odlukom utvrđuje ministar.

(2) Predsjedniku, članovima i tajniku komisije S pripada naknada za rad na temelju odluke koju donosi ministar.

Članak 21.

(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju izdanih uvjerenja stručnjacima zaštite na radu.

(2) U evidenciji iz stavka 1. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:

1. broj uvjerenja/evidencijski broj

2. ime i prezime osobe, OIB, odnosno internacionalni identifikator za stranog radnika, stupanj i smjer obrazovanja (zvanje)

3. datum polaganja ispita

4. vrsta uvjerenja (opći dio, posebni dio, opći i posebni dio)

5. datum izdavanja uvjerenja iz članka 18. ovoga Pravilnika

6. napomene.

(3) Osobe koje kod poslodavca obavljaju poslove zaštite na radu prijavljuju se u Registar.

IV. STRUČNI ISPIT ZA KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU TE PRIZNAVANJE STATUSA KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU

Članak 22.

(1) Pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta (koordinator I) i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja (koordinator II) ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položen stručni ispit po posebnom propisu o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osoba koja ima najmanje završen studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva ili najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite i položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu (posebni dio) ima pravo polaganja stručnog ispita samo za koordinatora II.

Članak 23.

(1) Status koordinatora I i II ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus) i koja je stručnjak zaštite na radu (opći i posebni dio).

(2) O statusu koordinatora iz stavka 1. ovoga članka, ministarstvo donosi rješenje.

(3) Za strane osobe mogu se prihvatiti i drugi odgovarajući dokazi o osposobljenosti za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu, o čemu ministarstvo može dati mišljenje.

(4) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju izdanih rješenja o priznanju statusa koordinatora zaštite na radu.

Članak 24.

Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu polaže se prema programu za koordinatora zaštite na radu, koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 3.).

Članak 25.

(1) Polaganje stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu kandidat prijavljuje ministarstvu elektronički, putem Registra.

(2) Ministarstvo rješenjem odobrava polaganje stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Kandidat je prije polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, u skladu s uputama ministarstva, u obvezi dostaviti dokaz o izvršenoj uplati za naknadu troškova polaganja ispita.

Članak 26.

(1) Ministar odlukom utvrđuje listu ispitivača koji mogu biti članovi Ispitne komisije za stručni ispit za koordinatora zaštite na radu te tajnika Ispitne komisije (u daljnjem tekstu: Komisija K) iz redova državnih službenika središnjih tijela državne uprave.

(2) U sastav liste ispitivača iz stavka 1. ovoga članka ulaze i osobe koje predlaže ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva.

(3) Komisiju K i njezinog predsjednika za svaki ispitni rok imenuje rukovodeći službenik ustrojstvene jedinice za zaštitu na radu ministarstva s liste ispitivača iz stavka 1. ovoga članka, kao i tajnika Ispitne komisije.

(4) Komisiju K čine tri ispitivača, od kojih je jedan predsjednik.

Članak 27.

(1) Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu kandidat polaže usmeno, pred Komisijom K iz članka 26. ovoga Pravilnika.

(2) O provođenju stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i članovi Komisije K pojedinog ispitnog roka.

(3) Zapisnik o stručnom ispitu za koordinatora zaštite na radu vodi se na obrascu ZSIK-1, koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 28.

(1) O mjestu i datumu polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, kandidat mora biti obaviješten 30 dana prije održavanja ispitnoga roka.

(2) Kandidat može pisanim podneskom, uz odgovarajući dokaz opravdane spriječenosti, odgoditi polaganje stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, najkasnije 3 dana prije određenog ispitnog roka.

(3) Ako kandidat bez opravdanog razloga dva puta ne pristupi polaganju stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, postupak polaganja će se obustaviti.

(4) U slučaju obustave postupka polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu iz stavka 3. ovoga članka, kandidat polaganje ispita ne može zatražiti prije isteka 1 godine od dana donošenja rješenja o obustavi postupka.

Članak 29.

(1) Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu sastoji se od tri ispitne cjeline.

(2) Kandidat je položio stručni ispit za koordinatora zaštite na radu ako je položio sve tri cjeline, koje su članovi Komisije K ocijenili s ocjenom »položio«.

(3) Kandidat koji nije položio jednu cjelinu stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, može podnijeti zahtjev za ponovno polaganje te cjeline, a ispit može polagati najviše tri puta.

(4) Kandidat koji nije položio dvije cjeline stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, može podnijeti zahtjev za ponovno polaganje ispita, a ispit može polagati najviše tri puta.

(5) Ako kandidat stručni ispit za koordinatora zaštite na radu ne položi u roku od 1 godine od dana podnošenja zahtjeva, postupak polaganja će se obustaviti.

Članak 30.

Osobi koja je položila stručni ispit za koordinatora zaštite na radu, izdaje se uvjerenje o položenom stručnom ispitu za koordinatora zaštite na radu, na obrascu koji je u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Obrazac USIK-2).

Članak 31.

Administrativne poslove obavlja tajnik komisije K.

Članak 32.

(1) Visinu troškova stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu, odlukom utvrđuje ministar.

(2) Predsjedniku, članovima i tajniku komisije K pripada naknada za rad na temelju odluke koje donosi ministar.

Članak 33.

(1) Troškove za polaganje stručnog ispita snosi kandidat ili njegov poslodavac.

(2) Kandidatu koji je odgodio polaganje stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, uplaćeni iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka priznaje se za iduće polaganje stručnog ispita, a ako su u međuvremenu troškovi polaganja stručnog ispita utvrđeni u većem iznosu nadoplaćuje se razlika.

Članak 34.

(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju izdanih uvjerenja koordinatorima zaštite na radu.

(2) U evidenciji iz stavka 1. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:

1. broj uvjerenja/evidencijski broj

2. ime i prezime osobe, OIB, odnosno internacionalni identifikator za stranog radnika, stupanj i smjer obrazovanja,

3. datum polaganja ispita,

4. vrsta uvjerenja (koordinator I i II, koordinator II),

5. datum izdavanja uvjerenja iz članka 30. ovoga Pravilnika

6. napomene.

(3) Osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu prijavljuju se u Registar.

Članak 35.

(1) Osobi koja ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. ovoga Pravilnika, a stručni ispit za koordinatora zaštite na radu je položila temeljem Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 101/09 i 40/10), na njen će se pisani zahtjev izdati potvrda o položenom stručnom ispitu za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta (koordinator I) i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja (koordinator II).

(2) Podatak o izdanoj potvrdi iz stavka 1. ovoga članka, upisuje se u evidenciju osoba koje su položile stručni ispit za koordinatora zaštite na radu iz članka 34. ovoga Pravilnika.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu prijavljuju se u Registar.

V. STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU I KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU

Članak 36.

(1) Stručnjaci zaštite na radu i koordinatori zaštite na radu obvezni su se stalno stručno usavršavati (u daljnjem tekstu: usavršavanje).

(2) Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad, najmanje jednom u 5 godina te se vodi evidencija o tome u Registru.

(3) Usavršavanje se prijavljuje ministarstvu elektronički, putem Registra.

(4) Dokazi o provedbi usavršavanja upisuju se u Registar.

(5) Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu obavlja se prema odredbama propisa zaštite na radu koji se odnosi na ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu.

(6) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na inspektore rada u području zaštite na radu koji su službenici Državnog inspektorata, na službenike ministarstva nadležnog za rad koji obavljaju poslove u ustrojstvenoj jedinici ministarstva nadležnoj za zaštitu na radu te na službenike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na poslovima sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

(7) Troškove stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka snosi ministarstvo.

Članak 37.

Ministarstvo može jednom u 5 godina zahtijevati usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca do uključivo 49 radnika, u vezi primjene pravila, mjera postupaka i aktivnosti zaštite na radu kod poslodavca, a na temelju podataka prikupljenih unutarnjim nadzorom zaštite na radu kod poslodavca, koje stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik poslodavca elektroničkim putem dostavljaju ministarstvu.

Članak 38.

(1) Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. (u daljnjem tekstu: obrazovni suradnici).

(2) Obrazovni suradnici svoje planove i programe moraju dostaviti ministarstvu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu, a planove i programe ministarstvo objavljuje u Registru.

(3) Zapise o usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka, obrazovni suradnici dostavljaju ministarstvu najkasnije 8 dana od dana završetka usavršavanja.

(4) Stručnjacima zaštite na radu zaposlenim kod poslodavca, koordinatorima zaštite na radu, te ovlaštenicima poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, koji u petogodišnjem razdoblju najmanje jednom godišnje provedu usavršavanje u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, usavršavanje se temeljem dostavljenih zapisa iz stavka 3. ovoga članka, priznaje kao usavršavanje iz članka 36. ovoga Pravilnika.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

(1) Postupci osposobljavanja radnika započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, dovršit će se po odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Postupci osposobljavanja radnika provedeni temeljem Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 112/14) prestaju važiti kada nastupe propisane okolnosti temeljem Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) koje zahtijevaju ponovno osposobljavanje radnika.

(3) Postupci polaganja stručnog ispita započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, dovršit će se po odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 40.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (»Narodne novine«, br. 112/14), osim odredbi članka 12. stavka 1., 2. i 3., članka 22., članka 25. stavka 1., 2. i 3. te članka 34. toga Pravilnika koje se primjenjuju do uspostave Registra i elektroničke evidencije prema ovome Pravilniku.

Članak 41.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 11. stavka. 1., članka 21., članka 23. stavka 4., članka 25. stavka 1., članka 34., članka 35. stavka 3., članka 36. stavka 1. do 4., članka 37. i članka 38. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika, koje stupaju na snagu 1. svibnja 2023. godine.

Klasa: 011-02/21-01/06
Urbroj: 524-03-03-01/2-21-17
Zagreb, 14. prosinca 2021.

Ministar
Josip Aladrović, v. r.

PRILOG 1.

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA POSLODAVCA ODNOSNO NJEGOVOG OVLAŠTENIKA I POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

1. Osnovni pojmovi iz zaštite na radu

2. Procjena rizika

3. Osposobljavanje iz zaštite na radu

4.     Obveze i prava poslodavca odnosno njegovih ovlaštenika, radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu

5. Poslovi zaštite na radu

6. Posebni propisi ovisno o djelatnosti poslodavca

7. Posljedice neprovođenja zaštite na radu za poslodavca

PRILOG 2.

PROGRAM STRUČNOG ISPITA ZA STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU

I. OPĆI DIO

Pravno uređivanje zaštite na radu: Zakon o zaštiti na radu i podzakonski propisi

Zaštita zdravlja radnika (zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita)

Načela socijalne sigurnosti (radno pravo, mirovinsko osiguranje, obvezno pravo)

Procjena rizika

II. POSEBNI DIO

1. Građevine namijenjene za rad

Lokacija građevina namijenjenih za rad

Vodovod i kanalizacija

Odstranjivanje štetnih otpadaka

Radni prostor

Veličina i visina prostorija

Podovi, zidovi, stropovi i krovovi, prozori, vrata

Prometnice

Unutarnja stubišta, vanjske stepenice, pokretne stepenice, vertikalni prilazi

Prirodna i umjetna osvijetljenost

Grijanje, hlađenje i provjetravanje prostorija

Buka i vibracije

Pomoćne prostorije

Održavanje mjesta rada, radne i druge opreme

Pružanje prve pomoći

Plan evakuacije i spašavanja

2. Radna oprema (postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos materijala i oprema za povremeni rad na visini)

Opće odredbe vezano za uporabu

Obveze poslodavca

Obveze radnika

Zahtjevi koje moraju ispunjavati radnici za korištenje određene radne opreme

Postavljanje radne opreme

Natpisi i upute

Zahtjevi u svezi s pogonskom energijom

Rukovanje radnom opremom

Sigurnosni uređaji i naprave

Kontrolni instrumenti i naprave

Radna oprema kod koje nastaje statički elektricitet

Radna oprema kod koje se oslobađa prašina

Radna oprema s opasnim radnim tvarima

Radna oprema kod koje nastaju visoke ili niske temperature

Radna oprema kod koje nastaje buka ili vibracije

Popravak, održavanje i transport radne opreme

Radna oprema za dizanje tereta

Uporaba radne opreme za dizanje tereta

Radna oprema za dizanje slobodno visećih tereta

3. Znakovi sigurnosti

Opće i posebne obveze poslodavca u svezi sa znakovima sigurnosti

Opći zahtjevi vezano za znakove sigurnosti

Označavanje sadržaja spremnika i instalacija

Označavanje opreme za gašenje

Označavanje prepreka, opasnih područja i prometnih putova

Svjetlosni i zvučni znakovi

Davanje znakova rukom i govorno komuniciranje

4. Osobna zaštitna oprema

Obveze poslodavca

Obveze radnika

Procjena rizika i izbor osobne zaštitne opreme za zaštitu: glave, sluha, očiju i lica, organa za disanje, ruku, nogu, kože, trupa i trbuha, cijelog tijela, od pada u dubinu i od električne energije

5. Radni okoliš

Čimbenici radnog okoliša

Nadzor nad stanjem radnog okoliša

Svrha i provedba ispitivanja radnog okoliša

Propisi prema kojima se vrše ispitivanja u radnom okolišu

Prateći dokumenti

Mikroklima

Buka i vibracije

Zaprašenost

Osvijetljenost i rasvjeta

Neionizirajuća i ionizirajuća zračenja

Kemijske štetnosti

Biološke štetnosti

Poduzimanje mjera na temelju stanja utvrđenih ispitivanjima

6. Siguran rad s opasnim kemikalijama

Osnovno razvrstavanje opasnih kemikalija

Propisi kojima je regulirano rukovanje s opasnim kemikalijama

Sigurnosno-tehnički list

Označavanje opasnih kemikalija

Primjena osnovnih i posebnih pravila prilikom rada s opasnim kemikalijama

Transport i skladištenje opasnih kemikalija

7. Siguran rad pri korištenju električne energije

Podzakonski propisi, tehnički propisi, hrvatske norme

Opasno djelovanje električne struje na čovjeka

Pravila za sigurno korištenje električne energije

– zaštita od udara električne struje;

– zahtjevi glede električnih instalacija;

– sigurno korištenje električnih strojeva i uređaja.

Posluživanje i rad s električnim uređajima i opremom

– električni uređaji i oprema s visokim naponom;

– električni uređaji i oprema s niskim naponom;

– zaštitna oprema za rad na električnim uređajima i opremi;

– uzemljenje.

Opasne pojave

– atmosfersko pražnjenje;

– statički elektricitet;

– indukcija;

– elektromagnetski valovi.

Unutarnji nadzor

8. Unutarnji transport i skladištenje

Unutarnji transport

Ručno prenošenje tereta

Načela i pravila za sigurnu uporabu transportnih sredstava

Pravila zaštite pri sprječavanju rizika kod transportnih operacija

Manipulacija vozilima unutarnjeg transporta

Skladištenje

PRILOG 3.

SADRŽAJ PROGRAMA STRUČNOG ISPITA ZA KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU

1. Propisi u području zaštite na radu i u području gradnje građevina

Opći ciljevi:

– poznavanje važećih propisa ili dijelova propisa, kojima se uređuje gradnja.

Osnovni sadržaj programa osposobljavanja:

– opći pojmovi u području zaštite na radu;

– svrha stručnog osposobljavanja;

– važeći propisi koji uređuju gradnju građevina;

– odredbe u vezi s projektiranjem;

– poznavanje, sadržaja i izrade elaborata zaštite na radu;

– poznavanje oblika i sadržaja zaštite od požara;

– odredbe u vezi s građevinskom dozvolom;

– odredbe u vezi s gradnjom;

– važeći propisi kojima se uređuje i provodi zaštita na radu;

– Zakon o zaštiti na radu;

– Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada;

– Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima;

– drugi propisi koji se odnose na zaštitu na radu u graditeljstvu (osobna zaštitna oprema, znakovi sigurnosti i dr.).

2. Dužnosti koordinatora zaštite na radu

Opći ciljevi:

– poznavanje zadaća različitih sudionika u gradnji;

– poznavanje zadaća koordinatora u fazi projektiranja i koordinatora u fazi izvođenja projekta;

– aktivnosti koordinatora u fazi projektiranja i koordinatora u fazi izvođenja radova i njihovog sudjelovanja s ostalim učesnicima na radu pri provedbi načela zaštite na radu;

– međudjelovanje obavljanja različitih poslova na istoj lokaciji;

– mjere za provedbu koji su na raspolaganju koordinatoru.

Osnovni sadržaj programa osposobljavanja:

– uloga i zadaće koordinatora;

– različite faze projektiranja i gradnje objekta te dužnosti i obveze različitih sudionika pri gradnji (ugovorna dokumentacija);

– način provedbe dužnosti koordinatora;

– ciljevi, sastav i sadržaj različitih sredstava koordinacije: plan izvođenja radova, poznavanje sadržaja projekta, vođenje evidencije o radu koordinacije;

– obavještavanje radnika.

3. Otklanjanje i smanjivanje rizika na radu

Opći ciljevi:

– poznavanje različitih načina koordinacije sigurnosti na radu;

– sposobnost prepoznavanja i procjenjivanja rizika na radu:

– opći rizici, kojima su izloženi radnici;

– rizici koji su posljedica istovremenog ili uzastopnog (jednog za drugim) rada različitih izvođača na gradilištu;

– rizici pri izvođenju naknadnih radova na građevinama.

– sposobnost određivanja mjera za sprečavanje rizika u pojedinim fazama gradnje (koordinator predlaže preventivne mjere, pri čemu mora dati prednost poduzimanju mjera u fazi izrade projekta i pri tome voditi računa o troškovima, učinkovitosti i radu u skladu s propisima);

– sposobnost provođenja tih mjera od strane različitih izvođača u svim fazama gradnje.

Osnovni sadržaj programa osposobljavanja:

– opća načela zaštite;

– procjenjivanje rizika;

– različite preventivne mjere za sprječavanje nesreća na radu i očuvanja zdravlja radnika te mjerila za izbor tih mjera;

– analiza najčešćih rizika i primijenjenih preventivnih mjera na gradilištu (u fazi pripreme projekta);

– čimbenici okoliša (određivanje gradilišta, ograđivanje gradilišta od okolnog terena i uređenje pristupa, geološki čimbenici, okolina gradilišta, postojeće mreže i infrastruktura);

– osiguranje propisane osobne zaštitne opreme prema prisutnim rizicima na gradilištu;

– osiguranje prve pomoći, sanitarne opreme, mjesta za odmor, odgovarajuće prehrane i napitaka;

– rukovanje teretima;

– zemljani radovi;

– skladištenje;

– rad na velikim visinama i/ili rad koji se odvija na različitim razinama;

– uporaba medija i različitih oblika energije na radu (privremene električne instalacije, komprimirani zrak, voda);

– uporaba opasnih proizvoda (kemijske tvari, radioaktivne i ionizirajuće tvari);

– promet i uporaba radne opreme;

– kretanje ljudi;

– odstranjivanje otpada (prikupljanje, skladištenje i odvoz);

– specifični uvjeti (buka, prašina, zračenje);

– grubi građevinski radovi;

– završni građevinski radovi;

– utvrđivanje posebno opasnih radova i definiranje odgovarajućih načina sprečavanja rizika pri tim radovima;

– studije o rizicima i preventivnim mjerama pri naknadnim radovima na građevinama nakon završetka radova;

– kretanje ljudi, pristup do radnih mjesta;

– radovi na krovu;

– radovi na fasadi;

– rad pod zemljom i na tehničkim lokacijama, cjevovodima (voda, plin, telefon, kabelska televizija i sl.);

– rad s radnom opremom (viličari, radni strojevi, dizalice i dr.);

– održavanje instalacija za distribuciju tekućina i energije;

– postupak u vezi ozljede na radu na gradilištu.

4. Primjena pravila zaštite na radu u fazi pripreme projekta

Opći ciljevi:

– sposobnost da se u početnoj fazi projektiranja predvide, utvrde i odrede prioriteti procijenjenih rizika, koji bi mogli nastati iz različitih arhitektonskih, tehničkih, tehnoloških i organizacijskih područja i iz radnog okoliša (bliže i daljnje okoline);

– sposobnost određivanja preventivnih mjera koje moraju biti sadržane u natječajnoj dokumentaciji: popis uvjeta natječaja, ocjena troškova, plan izvođenja radova, dokumentacija projekta i sposobnost izrade plana izvođenja radova;

– sposobnost donošenja organizacijskih odluka, vođenja i održavanja gradilišta;

– sposobnost izrade dokumentacije, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

Osnovni sadržaj programa osposobljavanja:

– različite faze izrade projekta i postupci koje je potrebno provesti prije početka radova;

– proučavanje dokumentacije i nacrta koji su dio projekta sa stanovišta sprečavanja rizika (zaštite na radu) pri izvođenju građevinskih radova;

– identificiranje rizika koje nije moguće otkloniti te utvrđivanje specifičnih (posebnih) rizika uz definiranje odgovarajućih mjera i tehnika za sprječavanje rizika na radu;

– poznavanje načina vođenja sastanaka s različitim sudionicima (investitor, projektant, zaposlenima u projektnom birou, predstavnicima tvrtki) te poznavanje načina davanja odgovarajućih informacija u vezi s osiguranjem zaštite na radu;

– izrada plana izvođenja radova uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu;

– određivanje pravila organiziranja, vođenja i održavanja radilišta, uključujući i pravila uporabe skupne zaštitne opreme i instalacija te pravila, kojima je cilj izbjegavanje rizika, koji proizlaze iz istovremenog odvijanja različitih aktivnosti na radilištu.

5. Primjena pravila zaštite na radu u fazi izvođenja projekta.

Opći ciljevi:

– poznavanje oblika i sadržaja plana izvođenja radova;

– sposobnost predviđanja situacija, koje bi mogle dovesti do rizika prije početka građevinskih radova.

Osnovni sadržaj programa osposobljavanja:

– određivanje radnih zadaća koordinatora;

– različite faze radova i radne zadaće različitih sudionika pri gradnji (zadaće, obveze, ugovorna dokumentacija);

– postupak izmjene plana izvođenja radova koji su u tijeku;

– poznavanje načina vođenja sastanaka s različitim izvođačima (sudionicima) te poznavanje načina davanja odgovarajućih informacija u svezi s osiguranjem (primjenom) zaštite na radu;

– sastavljanje službenih obavijesti, izvješća sa sastanaka ili o obilasku gradilišta, vođenje knjige poduzetih mjera za siguran rad.

Mjera za siguran rad:

– nadzor nad provedbom zaštite na radu na radilištu, prepoznavanje i procjena rizika te određivanja odgovarajućih preventivnih mjera koje je potrebno provesti;

– pravila i zahtjevi koji se odnose na uporabu zajedničke radne opreme (montaža, uporaba, održavanje i rastavljanje);

– način obavještavanja sudionika na radu.

6. Inspekcijski nadzor i mjere