Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu je u tijeku. Održava se svake godine 43. tjedna u godini. Uoči istog, EU OSHA objavila je izvješće „Sigurnost i zdravlje na radu u Europi: stanje i trendovi 2023.” u kojem se razmatraju različiti pokazatelji, trendovi i kontekstualna kretanja u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Navedeno je kako unatoč razvoju sveobuhvatnog okvira za upravljanje rizicima za sigurnost i zdravlje na radu, u državama članicama EU-a od sredine 1980-ih, neka područja je potrebno dodatno poboljšati.

Smanjenje stope nesreća na radu neutralizirano

Naime utvrdilo se da je smanjenje stope nesreća na radu neutralizirano porastom psihosocijalnih i emocionalnih uzročnika stresa koji utječu na dobrobit radnika, dok su fizički rizici i ergonomsko opterećenje na visokoj i stabilnoj razini.

Osim toga, s obzirom na upotrebu novih tehnologija na radnom mjestu, promjene u sektorima i promjene radne snage te globalizaciju, potrebne su šire i sveobuhvatnije mjere sigurnosti i zdravlja na radu.

Značajan napredak postignut je u raznim ključnim područjima zaštite na radu, uključujući zakonodavstvo, mentorstvo, obuku, razvoj i korištenje digitalnih alata za podršku i sustava upravljanja. Također je povećana svijest o specifičnim rizicima za određene skupine, psihosocijalnim rizicima i mentalnom zdravlju. Tehnički i organizacijski napredak također je postignut u područjima kao što su koordinacija sigurnosti i sustavi upozorenja, tehnologije za smanjenje fizičkih zdravstvenih rizika poput buke, rukovanje opasnim kemikalijama, liječenje, financijski poticaji i obveze osiguranja.

U 20 godina stopa nezgoda na radu bez smrtnog ishoda pala za 58%

Od 1998. do 2019. stopa nezgoda na radu bez smrtnog ishoda pala je za 58% na razini EU-a, dok je stopa smrtnih nezgoda pala za 57% u istom razdoblju. Poboljšana organizacijska, tehnička i medicinska prevencija, uz gospodarski razvoj i smjene radne snage, bili su ključni razlozi iza ovih smanjenja.

Međutim, pozornost treba posvetiti ozbiljnim nesrećama bez smrtnog ishoda jer one predstavljaju značajan dio ljudskog i financijskog tereta.

Službeno priznate profesionalne bolesti kao pokazatelji za zdravstveni ishodi (smrti i bolesti) uzrokovane izloženošću na radnom mjestu pokazuju sličan silazni trend. Tehničke preventivne mjere i premještanje radne snage u sektore s manje ‘tradicionalnih’ izloženosti pridonijeli su ovom smanjenju.

Statistika također svjedoči o više međunarodne radne snage, s otprilike 12% radne snage EU-a koja se sastoji od različitih skupina mobilnih radnika izvan i unutar EU-a, što čini oko 23 milijuna pojedinaca.

Većina zanimanja razvila se tako da zahtijevaju više vještine i obrazovanje, pri čemu je udio zanimanja za koja je potrebno tercijarno obrazovanje porastao s 24,9% na 36,4% između 2005. i 2020. godine.

U proteklih 15 godina, struktura radne snage značajno se promijenila. S rastućim postotkom zaposlenih radnica, koji se povećao sa 61,2% u 2005. na 67,9% u 2019., te sve većim udjelom starijih radnica, organizacijske i tehničke prilagodbe bile su potrebne i važne.

Područja stagnacije

No, postoje područja u kojima podaci ukazuju na nedostatak napretka. Tradicionalni rizici za zaštitu na radu kao što su nesreće, buka, vibracije, prašina, kemijski i biološki agensi te ekstremne temperature i dalje predstavljaju značajnu prijetnju budući da je udio radnika koji su im izloženi ostao nepromijenjen od 2005.

Sve veći udio ‘nestandardnih’ vrsta poslova čini odnos poslodavac-radnik manje jasnim i postavlja izazove na praćenje i provedbu propisa o zaštiti na radu. Također je nedostajao napredak u implementaciji i provedbi povezanog zakonodavstva, s različitim kapacitetima infrastrukture zaštite na radu na nacionalnoj razini među državama članicama EU-a.

Gotovo 2 milijuna posjeta inspekcije rada

Inspekcije rada u prosjeku su u desetljeću 2010. – 2020. obavile dva milijuna posjeta godišnje u približno 22 milijuna poduzeća u EU, uz stalni pad tijekom godina. Osiguravanje usklađenosti sa pravnim okvirom zaštite na radu kao i njegovo statističko praćenje dodatno su komplicirani povećanjem udjela vrsta ‘nestandardni’ rad (npr. skraćeno radno vrijeme, privremeni, sezonski rad, samozapošljavanje, rad kod kuće, rad na daljinu).

Ključna značajka niza ovih vrsta zapošljavanja je manje jasan odnos poslodavac-radnik.

Klasični ergonomski rizici još uvijek su prevladavajuća briga za OSH i ne pokazuju značajnije poboljšanje tijekom godina. Između 40% i 75% radnika u Europskoj anketi poduzeća o novim i nadolazećim rizicima (ESENER) i Europskoj anketi o radnim uvjetima (EWCS) izvješćuje o izloženosti takvim rizicima kao dijelu svog posla (ponavljajući pokreti šake/ruke, umor i bolni položaji, pomicanje teških tereta i tako dalje).

Unatoč nekoliko istraživačkih napora, u nekima od kojih je sudjelovao EU-OSHA, kako bi se procijenio učinak bolesti povezanih s radom, uključujući njihovo financijsko opterećenje, odnos između rada i glavnih bolesti u odrasloj populaciji (kardiovaskularne bolesti, rak, poremećaji mišićno-koštanog sustava, plućne bolesti, gubitak sluha) i dalje je predmet intenzivnih znanstvenih rasprava.